„Dan nakon Trumpove uvjerljive pobjede zemlja se zatresla i u Berlinu. Semafor je povijest, neslavna povijest", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. List predviđa da za Njemačku dolaze još teža vremena.
ADVERTISEMENT
Njemačku čekaju novi izbori, ali kada? Kancelar Olaf Scholz želi nastaviti s manjinskom vladom koju čine SPD i Zeleni do januara, piše DW. Opozicija bjesni i želi izbore što je prije moguće.
Što sada slijedi? Bilo je to pitanje na koje se sve svelo dan nakon raspada takozvane semafor koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka koje su ju činile).
Pitanje na koje kancelar Olaf Scholz iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) nudi potpuno drugačiji odgovor od opozicije koja zahtjeva da se stvari odvijaju mnogo brže. To se odnosi prije svega na demokršćansku Uniju CDU/CSU, koja bi, prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja, imali najveće izglede da na prijevremenim izborima ispliva kao najjača snaga.
Vodstva stranka Unije i zastupničkog kluba na čelu s predsjednikom Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza sastalo se odmah u četvrtak rano ujutro. "Semafor više nema većinu u Bundestagu i stoga moramo pozvati kancelara, i to je jednoglasna odluka zastupničkog kluba CDU/CSU, da odmah zatraži glasanje o povjerenju i to već početkom sljedećeg tjedna. Najkasnije", rekao je nakon sastanka Merz.
Kancelar ne dopušta da ga požuruju
Pozivanje na glasanje o povjerenju u parlamentu znači da kancelar sam sebe stavlja na glasanje. Obično u takvim slučajevima iza sebe ima većinu zastupnika. No nakon raspada koalicije za njega će glasovati samo zastupnici SPD-a i Zelenih, ali ne više i zastupnici FDP-a. Ako kancelar izgubi povjerenje parlamenta, Ustav daje jasne smjernice za daljnji postupak koji vodi do novih izbora.
No kancelar Scholz je odmah predstavio svoj raspored u srijedu navečer i kojeg se želi pridržavati. Glasanje o povjerenju ne želi tražiti do 15. siječnja, a do tada će nastaviti s manjinskom vladom koju čine SPD i Zeleni. "Vlada radi svoj posao, tako će biti sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci, a građani će uskoro opet imati priliku odlučiti kako dalje", rekao je na konferenciji radničkih savjeta koncerna Telekom.
Opozicija, međutim, traži da se pitanje o povjerenju vladi i kancelaru odmah postavi, kako bi već u januaru mogli biti održani prijevremeni izbori. To smatra poželjnim i dvije trećine Nijemaca (64 posto). Naprotiv tome, 33 posto njih podržava plan kancelara da se pitanje o povjerenju postavi tek sredinom siječnja. To je pokazala jedna reprezentativna anketa instituta infratest dimap provedena na uzorku od 1.065 građana s biračkim pravom za ARD-Deutschlandtrend extra.
Veliko nezadovoljstvo vladom
Scholz je svoj vremenski plan obrazložio time da do kraja godine još želi progurati važne zakone i u tu svrhu zamolio za suradnju oporbene stranke Unije CDU i CSU. Šef demokršćana (CDU) Friedrich Merz je opet uputio na to da njemački predsjednik nakon postavljanja pitanja o povjerenju ima još 21 dan vremena za razrješenje Bundestaga. U tom vremenu će klub zastupnika Unije, kazao je Merz, provjeriti koje zakonske projekte još može podržati – uz pretpostavku da kancelar utre put skorim prijevremenim izborima.
"Političko odgađanje stečaja"
Friedrich Merz, koji će biti kandidat Unije CDU/CSU za kancelara na sljedećim parlamentarnim izborima, bijesan je na Scholza. Odgoda novih izbora je "političko odgađanje stečaja". Bavarski premijer i čelnik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder govori u istom tonu i također poziva na hitno glasanje o povjerenju i nove izbore. "Scholz, Habeck (glavni predstavnik stranke Zeleni u vladi pr. ur.) i Lindner potpuno su podbacili", rekao je Söder u Münchenu te raspad koalicije okarakterizirao kao "simbol propadanja Njemačke".
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier istodobno poziva na razboritost. "Mnogi građani Njemačke su zabrinuti zbog neizvjesne političke situacije u vlastitoj zemlji, u Europi, u svijetu, čak i nakon izbora u SAD-u", rekao je Steinmeier u Berlinu. "Nije vrijeme za taktiziranje i prepucavanja, vrijeme je za razum i odgovornost. Očekujem od svih odgovornih da se postave shodno odgovornosti koju donosi aktualna situacija."
"Olaf Scholz se nalazi pred krhotinama svog projekta"
Berliner Morgenpost ocjenjuje da vladajućoj koaliciji nije pošlo za rukom čak ni to da sve okonča na kontolirani način. „Njemačka vlada se raspala na sastavne dijelove istog dana kada su Europa i svijet još uvijek apsorbirali šok zbog reizbora Donalda Trumpa. Kancelar Olaf Scholz izbacio je ministra financija Christiana Lindnera. I na taj način pokušao vratiti kontrolu nad situacijom koja mu je izmakla – i to ne tek ovoga tjedna", piše ovaj list.
„Olaf Scholz se nalazi pred krhotinama svog projekta, Christian Lindner bi se mogao suočiti s povratkom u izvanparlamentarnu oporbu. Robert Habeck sada može razmisliti je li ovoga tjedna dobro vrijeme da službeno objavi svoje ambicije za dužnost kancelara. A zemlja se mora pripremiti na tjedne i mjesece neizvjesnosti. Ovdje nema pobjednika", piše Berliner Morgenpost.
"Jednostavno nema zajedničke političke osnove"
Süddeutsche Zeitung ocjenjuje da je raspad vladajuće koalicije dobra vijest za Njemačku: „Ova vlada ne bi bila dobra za Republiku još godinu dana." "Istina je da su ideolozi, tvrdoglave glave u sve tri stranke semafor-koalicije, stalno nanosili štetu koaliciji. Ali u krugu trojice lidera koalicije nitko nije tako agresivno dovodio u pitanje izvorni konsenzus kao Lindner", piše SZ.
I list Die Welt piše o držanju šefa FDP-a Christiana Lindnera: “Ispravno je i važno da jeChristian Lindner okončao neambicioznu tragediju." List dalje navodi: „Zaista ne možete optužiti FDP da nije pokušao s dvije prilično lijeve stranke. Ali strpljenju je došao kraj. Zašto? Jer jednostavno nema zajedničke političke osnove.”