U Sjedinjenim Američkim Državama danas se održavaju predsjednički izbori na kojima će građani odlučiti ko će služiti u Bijeloj kući naredne četiri godine. Ono što je posebno značajno na ovogodišnjim izborima je neizvjesnost koja vlada zbog premale razlike u broju građana koji podržavaju kandidate.
ADVERTISEMENT
Politički analitičar prof. dr. Zlatko Hadžidedić je za Euronews.ba naglasio da nikada ranije nisu postojale veće razlike u pogledima na budućnost Sjedinjenih Američkih Država i da nikada veće tenzije u američkom društvu nisu vladale u vezi sa tim različitim konceptima.
"Snage koje podržavaju Donalda Trumpa prilično otvoreno se zalažu za ukidanje formalne demokratije i za uvođenje neke vrste autoritarnog režima. Iz njihove perspektive, ovo bi zapravo bili zadnji izbori po dosadašnjem modelu. Sa druge strane, Kamala Harris predstavlja snage koje po svaku cijenu žele održati status quo, iako se dosadašnji američki model u velikoj mjeri istrošio. S obzirom na odlučnost Trumpovih pristalica da se krene u drugom pravcu, smatram da je moguće da pobjeda Harris dovede do još veće polarizacije i tenzija, pa možda i do samog građanskog rata", rekao je Hadžidedić.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Sead Turčalo mišljenja je da neizvjesnost i tijesna utrka Harris i Trumpa dodatno otežava procjene o budućoj američkoj politici prema Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.
Kako će Kamala Harris utjecati na BiH i zapadni Balkan?
"U slučaju pobjede Kamale Harris, očekuje se kontinuitet u ključnim izvršnim pozicijama koje se bave vanjskom politikom. Američka politika prema regiji, prema dosadašnjoj praksi, ostaje ograničena na očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz strožiju politiku sankcija prema pojedincima i pravnim licima, dok primarni fokus ostaje na pitanju Kosova* (*BiH nije priznala nezavisnost Kosova op.a.)i saradnji s rukovodstvom Srbije", rekao je Turčalo za Euronews.ba.
Sama regija, međutim, i dalje se nalazi nisko na listi američkih vanjskopolitičkih prioriteta, gdje se važniji komiteti Kongresa više posvećuju Ukrajini, Srednjem Istoku i Kini. Potencijalni izuzetak u slučaju Harrisove pobjede, smatra Turčalo, mogao bi biti napor za iniciranje priče o ustavnim promjenama pred 30. godišnjicu Dejtonskog sporazuma, što zahtijeva proaktivnu pripremu, bez obzira na ishod izbora.
Hadžidedić ipak smatra da u slučaju pobjede Harris, možemo očekivati da se po svaku cijenu nastoji održati politika iz Bidenove epohe, koja za BiH nije bila nimalo dobra i vodila je ka jačanju velikosrpskog i velikohrvatskog programa. Na globalnom planu, kaže Hadžidedić, vidjeli smo da je ova politika dovela do granice globalnog sukoba oko Ukrajine, te oko Izraela i Irana, i pobjeda Harris vjerovatno bi značila nastavak stvaranja sličnih tenzija u drugim dijelovima Euroazije.
Zlatko Hadžidedić (Izvor: Ustupljena fotografija)
Šta će Bosni i Hercegovini donijeti Donald Trump?
Profesor Hadžidedić dodaje da će Bosna i Hercegovina osjetiti promjene ukoliko ove godine izbore osvoji Donald Trump.
"Rezultati izbora će svakako utjecati na američku vanjsku politiku, a samim tim i na politiku prema regionu i BiH. U slučaju pobjede Trumpa, američka politika će se više okrenuti ka stvarnim američkim interesima, umjesto nametanja američkih vrijednosti ostatku svijeta. U geopolitičkom smislu, to bi značilo gubljenje interesa za druge krajeve svijeta i okretanje američkom kontinentu, uključujući i Latinsku Ameriku, te Pacifik", pojasnio je Hadžidedić.
Dakle, u regionu bi se osjetilo smanjeno američko prisustvo, a u BiH još manji angažman nego u vrijeme Bidenove administracije. Da li je to dobro ili loše za BiH - zavisi od perspektive, od toga da li smatramo da je dosadašnji angažman SAD bio pozitivan ili negativan. Hadžidedić smatra da je bio pozitivan do dolaska Bidena na vlast, te da bi promjena te politike bila dobrodošla. Naravno, nema nikakve garancije da bi Trump donio takvu promjenu.
"Moglo bi se reći da je politika Bidena, kao i Harris, globalistička, dok bi Trumpovu moguću politiku bilo najispravnije nazvati suverenističkom, u smislu da bi pokušala redefinirati stvarne američke interese i obnoviti američku ekonomiju, umjesto slijepog srljanja u pokušaje da se dokaže američka globalna dominacija, što smo vidjeli za vrijeme Bidena", istakao je Hadžidedić.
Profesor Turčalo je mišljenja da dolazak Trumpa zahtijeva drugačiji pristup naše zemlje i regiona kako bi se mogla "izvući korist" iz američkog djelovanja, a koji bi trebao biti manje politički i više orijentisan prema poslovnim interesima, s naglaskom na energetski sektor i namjensku industriju.
Sead Turčalo (Izvor: Ustupljena fotografija)
"Pobjeda Trumpa donijela bi sa sobom promjene u kadrovima na ključnim pozicijama u polju vanjske politike. Ime Richarda Grenella često se spominje u regionalnom kontekstu, čak i u kontekstu moguće vodeće pozicije u State Departmentu. Međutim, malo je vjerovatno da bi Grenell mogao osigurati 60 glasova u Senatu potrebnih za potvrdu na toj poziciji, no nesumnjivo bi imao značajan utjecaj na Trumpovu politiku prema regiji, možda i sa pozicije savjetnika za nacionalnu sigurnost koja ne zahtijeva odobrenje Senata", rekao je Turčalo.
Naglašava da veliko pitanje u kontekstu Trumpove moguće pobjede odnosi se na potencijalne poslovne veze njegove porodice i najavljene projekte u regiji, kao i Grenellove poslovne interese.
"Ovo otvara prostor za spekulaciju da bi, formalno zadržavajući okvir prethodne administracije, politika prema zapadnom Balkanu zapravo bila usmjeravana Trumpovim nepotizmom i Grenellovim poslovnim interesima. Takav scenarij zahtijeva proaktivno djelovanje, oslobođeno emotivnih reakcija, posebno kada neki politički akteri nisu zadovoljni američkom politikom na terenu", zaključio je Turčalo.