ADVERTISEMENT

Istraživanja su pokazala da ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda iznosi 35 posto. Pored crnog tržišta, proizvođača duhana je sve manje zbog ogromnih troškova proizvodnje i nedostatka radne snage.

Jovica Savić iz semberskog sela Ljeljenča jedan je od rijetkih uzgajivača duhana u Semberiji i Posavini. Od nekadašnjih 400 proizvođača, sada ih je samo 100.

"Prije smo bavili se dosta, e sad smo unazad godinu dvije smanjili, prije smo sadili preko 100, 150 dunuma, sad smo smanjili 30-40 dunuma. Proizvodnja duhana ne može rentabilno da se proizvodi", rekao je Jovica Savić, uzgajivač duhana.

Da je proizvodnja duhana u našoj zemlji suočena sa brojnim izazovima, potvrđuju i u bijeljinskom preduzeću.

"Od četiri firme koje su nekada radile sad smo ostali mi jedini u proizvodnji organizovanoj. Problemi nastaju i neuređeno stanje u duhanu, mi smo otali bez fabrika iizgubili smo domaće tržište, pojavila se siva ekonomija, i ona doprinosi našim problemima jer nemamo odgovarajući kvalitet duhana, onda imamo probleme u disparitetu cijena", izjavio je Čedo Gotovčević, direktor preduzeća iz Bijeljine.

"Polako proizvodnja pada jer su veliki problemi u svim segmentima i radnici i nabavka repromaterijala i sve", izjavio je Milenko Todorović, tehnolog.

Osim nedostatka radne snage, sve većih troškova proizvodnje, a sve manjih podsticaja, tržište duhana u Bosni i Hercegovini susreće se i sa ogromnim problemom ilegalne potrošnje. Prema istraživanjima koje je prošle godine proveo IPSOS, ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u našoj zemji iznosi 35 posto.

Istraživanje pokazuje da je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana iznosila preko 2000 tona, što je 11 posto manje nego godinu ranije, ali ipak znatno veća nego prethodnih godina.

Od onih koji koriste rezan duhan, čak 97 posto njih odlučuje se za ilegalni. Osim SIPE i Granične policije, u suzbijanje crnog tržišta uključena je i Uprava za indirektno oporezivanje, odakle ističu da su zabilježeni značajni rezultati kada je riječ o privremenom oduzimanju duhana i duhanskih prerađevina, koji nisu obilježeni njihovom akciznom markicom.

"U toku 2023. godine izdato je čak za 58 posto više akciznih markica u odnosu na 2020. godinu. Ovo je jako bitan pokazatelj pojačanih atkivnosti uprave koje se sprovode na suzbijanju nelegalne prodaje što je u konačnici rezultiralo značajnim zapljenama", Darjana Maglov, glasnogovornica UNOBiH.

Prosječna cijena nelegalnih cigareta približava se cijeni legalnih i iznosi 4,3 KM. Gubici koje naša zemlja trpi zbog crnog tržišta duhana su ogromni i procjenjuju se na oko 400 miliona KM godišnje, piše BHRT.