Predstavnici stranaka koju čine koaliciju na nivou BiH danas su na sastanku u Mostaru razgovarali o osam tačaka, a sastanak je, a kako su rekli, prošao korektno.
ADVERTISEMENT
Prva tačka je bila zakon o zaštiti ličnih podataka, drugi zakon koji su trebali usaglasiti. Dogovor je da do srijede definišu nijanse da bi do kraja sedmice Savjet ministara imao hitnu sjednicu, a sljedeće sedmice i sjednice Predstavičkog doma i Doma naroda Parlament BiH kako bi ta dva zakona u paketu riješili.
Druga tačka je bila Plan rasta i tu je ostalo još otvorenih pitanja, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. Treća tačka je bila imenovanje glavnog progovarača sa Evropskom unijom i dva zamjenika, te su lideri usaglasili odluku na osnovu koje će imenovati glavnog pregovarača i dva zamjenika. Takođe su danas raspravili program integracija, dok imenovanje IPA koordinatora danas nisu mogli usaglasiti
Što se tiče budžeta institucija BiH, na sastanku je usaglašeno da ministar finansija i trezora BiH pripremi “dogovor za podlogu kako bi se moglo razgovarati o budžetu za 2025. godinu”, rekao je Čović.
Tačka sedam današnjeg dnevnog reda je bila program rada institucija Savjeta ministara gdje je dogovoreno da se predsjedavajućoj Savjeta ministara, u ime svih institucija, odmah dostave programi rada kako bi se raspravili kroz Savjet ministara. Na sastanku se razgovaralo i o tekućim pitanjima gdje su koalicioni partneri otvorili pitanje nametnutih odluka OHR-a.
“Danas smo imali korektnu atmosferu, dosta smo pitanja kroz ova dva sata uspjeli staviti na dnevni red, ali je ostalo puno stvari koje mi moramo raditi kada je u pitanju evropski put. Pogotovo se to odnosi na Plan rasta, odnosno, nacrt reformske agende i tu treba puno stvari usaglasiti”, izjavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, izjavio je da se vratila atmosfera dogovaranja i razgovora.
“Držimo taj neki ritam, što smatramo veoma važnim čak i onda kada se ne dogovorimo oko svih stvari za koje mislimo da se treba I može dogovoriti. U periodu pred nama želimo Evropskoj uniji da pokažemo da ponovo pravimo iskorake koji bi nas kvalifikovali za otvaranje pregovora, da kao vlast u BiH, i na ostalim nivoima, nastojimo ispuniti svoje uslove i biti kredibilan partner", rekao je Nikšić.
On je rekao da je jako važno da se usvoji budžet za narednu godinu, kao i sljedeće tri godine, kako bi mogli računati na obaveze i mogućnosti entitetskih budžeta. Nikšić je rekao da će razgovore nastaviti u ovoj atmosferi.
Radovan Višković, potpredsjednik SNSD-a, istakao je da je prva tema koju su na sastanku prezentovali bila odluka OHR-a.
“Više nemam nikakvu dilemu da kad god partneri koji čine aktuelnu vlast pokažu želju i namjeru da se o otvorenim pitanjima dogovaraju, uvijek se neko nađe da to kvari. Ne vidim nijedan razlog da se neko upliće i donosi odluke kada to mogu donijeti institucije ove zemlje. To je, na neki način, postalo praksa, i mislim da je to smišljeno protiv BiH”, rekao je Višković.
On kaže da su predložili zaključak u kojem su tražili da nosioci vlasti na nivou BiH, od momenta kada BiH dobije datum za pregovore, više niko ne može nametati bilo kakva zakonska rješenja osim institucija koje su predviđene Ustavom.
“Takav zaključak nije bio prihvatljiv od stranaka Trojke, a HDZ nema ništa protiv da taj zaključak bude usvojen i implementiran od strane Parlamentarne skupštine BiH. Onog momenat, kada se utvrdi datum za pregovore sa EU, morale bi institucije da donose zakone”, rekao je Višković.
On kaže da postoji 95 ili 98 posto usaglašenosti kada se govori o Zakon o zaštiti ličnih podataka, te je SNSD predložio da se održi još jedan krug konsultacija u narednim danima, kako bi to pitanje što prije došlo na Savjet ministara.
Govoreći o Planu rasta, Višković je rekao da se RS i u prethodnom Planu rasta izjasnila da su svih 113 prioriteta, koji su tamo navedeni, prihvatljivi.
“U međuvremenu su nam dodali još jedan koji do sada nije bio predmet razmatranja, a to je ukidanje bezviznog režima za određene zemlje sa kojima BiH ima zaključene bezvizne režime. Od nas se traži da svake godine po jednoj zemlji ukidamo taj bezvizni režim i to je više političko pitanje. Onog momenta kada politika kaže da je to prihvatljivo, ja nemam ništa protiv”, izjavio je Višković.
Govoreći o Ustavnom sudu BiH, Višković je rekao da je potrebno donijeti novi zakon o Ustavnom sudu po kojem će biti riješeno pitanje stranaca u ovoj pravosudnoj instituciji .
“"Kod Ustavnog suda BiH imamo neka tri koraka. U prvom se kaže da do jula 2025. treba da se popune sva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, pa onda do decembra naredne godine rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH po nekoj mapi koju su ponudili. Mi smo za novi Zakon o UStavnom sudu. Čak sam predložio da idu uporedno i sama popuna i zakon, da budu vezani, i da rok bude decembar 2025. godine. Tu imamo saglasnost HDZ-a, ostalo je da još Trojka na neki način vidi kako oni mogu uticati na ljude koji sjede u komisiji koja donosi takvu odluku”, naveo je Višković.