ADVERTISEMENT

Suočeni s brojnim finansijskim i infrastrukturnim problemima, javni servis ipak je uspio ostvariti značajan broj uspjeha, pružajući građanima BiH kvalitetne informativne, zabavne, dokumentarne i sportske sadržaje.

Jedan od najvećih problema BHRT-a u posljednjim godinama je dug koji ima prema Europskoj radiodifuzijskoj uniji (EBU), kao i činjenica da nije dobio sredstva iz RTV takse koja mu pripada.

Naime, RTRS, koji je zakonski obavezan prebacivati sredstva BHRT-u, već od 2017. godine ne izvršava ovu obavezu, čime dug prema javnom servisu BiH premašuje 90 miliona KM.

Iako je zakon jasno definirao raspodjelu RTV takse, BHRT i dalje nije uspio ostvariti pravnu satisfakciju, jer sudovi u Republici Srpskoj donose odluke u korist RTRS. Konačni ishod ove pravne bitke, međutim, mogao bi biti u nadležnosti Ustavnog suda BiH.

I upravo zbog ovakvog nemarnog odnosa, kršenja zakona, direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović za Euronews BiH upozorava na opstanak, koji je po ko zna koji put direktno ugrožen.

"Mi smo po zakonu dizajnirani da živimo i funkcioniramo od tih sredstava i nemamo nikakve instrumente, osim sudskih tužbi sudovima u RS, da dođemo do sredstava koja nam po zakonu pripadaju. Treba napomenuti da sud u Banja Luci donosi odluke u korist RTRS, tako da će zadnju riječ o ovoj pravnoj stvari koja je po zakonu potpuno jasna dati Ustavni sud BiH", kaže Karamehmedović.

Karamehmedoivć: BHRT nema utjecaja na ovu prodaju (Izvor: Tuzlanski.ba)

Sa već teškim uvjetima i stanjem, pred BHRT-om novi je izazov. Sve glasnije se govori o prodaji državne imovine. Karamehmedović objašnjava da se time pokušava izmiriti dugovanje premu EBU.

"To dugovanje oni žele preko Općinskog suda Sarajevo naplatiti prodajom dijela imovine BHRT. Sve se dešava uz izostanak reakcije vlasti BiH, izuzev državnog Pravobranilaštva. BHRT nema utjecaja na ovu prodaju i bez pomoći države neće moći da izmiri obaveze prema EBU", kaže Karamehmedović.

Stara tehnička infrastruktura i niske plaće

Ipak, problem finansija nije jedini s kojim se BHRT suočava. Tehnička infrastruktura je u lošem stanju, s opremom koja je starija od 30 godina. Studiji i radne prostorije, kao i kotlovi za grijanje koji datiraju iz 70-ih, čine svakodnevni rad u medijskom servisu izuzetno izazovnim. Radnici, koji se često suočavaju s niskim plaćama i lošim uvjetima rada, opisuju svoj rad kao "majstorstvo improvizacije".

Studio (Izvor: BHRT)

Mnogi su napustili BHRT zbog ovih problema, dok sindikat nastavlja borbu za poboljšanje uvjeta rada, povećanje plaća i redovne isplate doprinosa.

Predsjednica Samostalnog sindikata radnika BHRT-a Merima Kurtović Pašalić za Euronews BiH kaže da u 23 godine rada na Javnom servisu, bolje dane pamti samo u segmentu drugarstva i novinarskih bardova.

"Od kojih sam učila posao, a koji na žalost nisu više sa nama. Međutim što se tiče finansijske opstojnosti i stabilnosti zaista se ništa ne mijenja evo unazad 30 godina, uposlenici Javnog servisa su i dalje bez stabilne finansijske konstrukcije i ono što je najgore jeste upravo ta neizvjesnost na kraju odrađenog mjeseca hoće li biti plaće?! Zbog toga, na žalost imamo i veliki odlazak kvalitetnih kadrova. Neće znate, niko da radi za 700 KM", kaže Kurtović Pašalić.

Kurtović Pašalić: Svi radnici BHRT-a suočavaju se s niskim primanjima (Izvor: Screenshot/YT)

Nedostatak sredstava se najviše odražava na nemogućnost povećanja niskih primanja uposlenika zbog čega mnogi odlaze, nemogućnost ispunjavanja poreskih obaveza i plaćanja raznim dobavljačima, zapuštenost elektroenergetskih pogona i tehničke opreme BHRT, jer nema sredstava za ulaganje u održavanje i obnovu.

Svi radnici BHRT-a suočavaju se s niskim primanjima, objašnjava Kurtović Pašalić i dodaje:

"Pa tako kamermani, tonski majstori i novinari zarađuju manje od 1.000 KM, što dodatno otežava svakodnevni život. Zbog toga se radnici nadaju da će zakon o RTV taksi biti poštovan i da će država pomoći u rješavanju finansijskih problema. Sindikat BHRT-a poziva vlasti da ispune svoje obaveze, kako bi se ovaj važan medijski servis spasio i finansijski stabilizirao", kaže sagovornica.

Multimedijalni DESK (Izvor: BHRT)

"Mi njih kada pitamo kada će doći do povećanja toplog obroka, plaća i boljih uvjeta rada oni slegnu ramenima i kažu da nema para, 'ne mogu ih roditi' i slično. Zgrada u kojoj smo smješteni je rupa bez dna jer treba platiti vodu, struju, gas, to su osnovni izdaci i to plaća javni servis BIH a koriste svi koji se nalaze u zgradi. Zatim tu su i višemilionski dugovi prema radnicima za doprinose,za penzionere i sve drugo uglavnom jedva se 'krpi kraj s krajem'.

Imovina vrijedna 160 miliona KM

Reprezentativni Sindikat zadnjih godina insistira na promjeni Cjenovnika za RTVFBIH, koji je iz 2006. godine, podjseća Kurtović Pašalić.

To znači da BHRT pruža usluge FTV-u prema cjenovniku koji je ispod komercijalnog nivoa.

"Pa tako studija i režije dobijaju ispod svake cijene, a isto i naši uposlenici, kamermani, tonci i drugi koji opslužuju FTV rade za smiješno male iznose. To je strašno i ponižavajuće" naglašava Kurtović Pašalić.

Sindikalni predstavnici upozoravaju da je situacija postala nepodnošljiva, te strahuju da bi BHRT mogao završiti s prodajom svoje imovine kako bi izmirio dugove prema EBU-u.

"Kada je u pitanju prodaja imovine, radi se o dijelu koji je izuzetno atraktivan jer se tu nalazi i cijela infrastruktura benzinske pumpe, ali to je državna imovina i u sve se uključilo i Pravobranilaštvo BiH i nadamo se da će se ta prodaja zaustaviti i da zbog duga EBU-u od 16 miliona KM, “na bubanj“ ne ode državna imovina vrijedna više od 160 miliona KM", zaključuje sagovornica.

Iako je finansijska situacija kritična, BHRT je nastavio s realizacijom svojih programskih planova. Na radiju, televiziji i multimedijalnim platformama emitirani su brojni sadržaji koji su obuhvatili najvažnije sportske događaje, kao što su Europsko prvenstvo u nogometu, Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu, te utakmice nogometne reprezentacije BiH.

Osim toga, BHRT je pratio i obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, Sarajevo Film Festival, te mnoge druge važne događaje, uključujući lokalne izbore i vjerske blagdane. Unatoč poteškoćama, BHRT pruža sadržaje koji imaju veliki značaj za građane BiH.

Zgrada Javnog servisa (Izvor: BHRT)

Ključni faktor u očuvanju slobode i medija

Javni servis u BiH još nije potpuno shvaćen kao ključni faktor u očuvanju slobode medija i objektivnog novinarstva, smatra novinar Borislav Kontić.

Kontić za Euronews BiH podsjeća da iako je teorijski javna radiotelevizija važan dio demokratske javnosti, u praksi postoje brojni problemi, uključujući političke pritiske i finansijske poteškoće.

"Ne bih rekao. Nažalost, shvatili bi tek kad bi nestao. Ta mogućnost je ipak nevjerovatna. Mi smo evropska zemlja gdje je javna radiotelevizija nezaobilazan dio demokratske javnosti. Dakle, sistem koji ne podliježe komercijalnom

interesu, a politički i društveno daje ravnopravnu mogućnost svima bez obzira na njihovu etničku pripadnost, pol, političku poziciju itd. To je teorijski. Koliko je u praksi možete vidjeti svake večeri", kaže Kontić.

"NOT FOR SALE"

U vrijeme kada se raspravlja o opstanku, rekonstrukcij Javnog servisa, Kontić se prisjeća događaja od prije dvadesetak godina kada je ekipa BBC tri godine radila na mogućoj rekonstrukciji javnog servisa.

"Nakon što su kao jednu od mogućnosti predložili prodaju 'Sivog doma' isti dan su dobili odgovor od zaposlenih. Neko je čak na zgradi izbacio veliku parolu "Not for sale“. Zgrada nije na prodaju rekli su jezikom koji i BBC razumije. Šteta što se o tome tada nije vodila ozbiljna rasprava i vidjeli svi pozitivni i negativni aspekti takvog jednog poteza", smatra Kontić.

Javni servis teško može očuvati svoju nezavisnost od političkih pritisaka, jer zavisi od političkih odluka, podsjeća Kontić.

"Mnoge medijske kuće, poput RTRS-a, pod kontrolom su političkih struktura, poput Milorada Dodika i SNSD-a, dok drugi mediji povremeno pokazuju političke simpatije. Javni servis bi trebao biti iznad politike, fokusiran na medijsko izvještavanje, očuvanje kulturne baštine, promociju evropskih vrijednosti i čuvanje arhive umjetničkih postignuća", kaže za kraj Kontić.

Dok radnici i Sindikat čekaju da se bez politiziranja riješe nagomilane probleme, menadžment BHRT-a, kako su potvrdili za Euronews, ovih dana za početak privodi kraju potpisivanje ugovora o produženju aranžmana za narednu godinu.

Radi se o ugovoru Elektroprivreda BiH – RTVFBIH - BHRT o naplati RTV takse preko računa za struju EP BiH

10 miliona za Javne servise, 4 za BHRT

Početkom ove godine Vijeće ministara BiH odobrilo je 10 miliona za javne servise, od toga četiri su za BHRT.

Sredstva su namijenjena za studijske i produkcione kapacitete za proizvodnju signala u HD rezoluciji, kao i za otplatu prava prenosa Europskog prvenstva u fudbalu 2024. godine i Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine.

Ali, tada su procjene bile da se dnevno gubi oko 90 hiljada maraka.