Senadin Lavić poručio je da je Bosna historijska, kulturna, politička, ekonomska, multietnička, multireligijska, demokratska i ljudska činjenica više od jednog milenijuma, bez obzira na to da li se to nekome sviđa ili ne sviđa.
ADVERTISEMENT
Danas je Bosna i Hercegovina nezavisna, samostalna, suverena i internacionalno priznata država, članica Ujedinjenih naroda (UN), a osnova poretka države BiH je ravnopravnost svih građana, poručeno je sa sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" pod nazivom "Pravo na budućnost: Bosna je bosanska!", prenosi AA.
Današnja sesija je posvećena 25. novembru, Danu državnosti Bosne i Hercegovine, a uvodničari su bili prof. dr. Senadin Lavić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, profesor Enver Halilović i Azra Zornić, apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
"25. novembar je Dan države Bosne i Hercegovine. To je suštinski korak u ispunjenju njezinog povijesnog toka ka nezavisnosti i suverenosti. Te noći, 25. na 26. novembar u Mrkonjić-Gradu (Varcar Vakufu) 1943. godine obnovljena je država Bosna i Hercegovina kao buduća federalna jedinica Demokratske Federalne Jugoslavije. U novembru 1943. godine odlučeno je da Bosna bude ravnopravna politička jedinica. To je ključna pravno-politička činjenica Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu kojom se određuje da je BiH jedinstvena i cjelovita politička državljanska forma. Zato se nikada ne smije zaboraviti Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a. U njemu je sadržana pravna, politička, državljanska i strateška usmjerenost bosanskog bića ka slobodi i nezavisnosti", kazao je Lavić.
Podsjetio je da je, potom, u aprilu - maju 1992. godine "Bosna i Hercegovina ispunila svoj cilj i dobila internacionalno priznanje kao država".
"Zahvaljujući obnovi bosanske države 1943. godine osigurano je internacionalno priznanje Republike BiH 1992. godine. Danas je Bosna i Hercegovina nezavisna, samostalna, suverena i internacionalno priznata država, članica UN-a", rekao je Lavić.
Istakao je da "negatori bosanskog nacionalnog identiteta ne kazuju zašto ne prihvataju taj identitet koji je izraz postojanja države Bosne i Hercegovine kao političke činjenice".
"Naša bosanskohercegovačka platforma je evropska i jasna je svakome: jedna nacionalnost (bosanska), više narodnih grupa (multietničko društvo), ekonomski prosperitet i demokratija (parlamentarna vlast i vladavina prava). Bosna i Hercegovina nacionalna država svih njezinih gađana koji je doživljavaju kao svoju. Ona je pravno-politički poredak u kojem je na djelu vladavina prava, a ne etnofašistička podvala o nadnaravnom narodnom identitetu. Osnova poretka države BiH je ravnopravnost građana kao osnovne političke jedinice demokratije. Prihvatanje bosanskohercegovačke nacionalnosti znači slobodu za sve građane države BiH. Bosna nije krajolik. Bosna nije slučajna ili privremena politička forma", kazao je Lavić.
Poručio je da je "Bosna povijesna, kulturna, politička, ekonomska, multietnička, multireligijska, demokratska i ljudska činjenica više od jednog milenijuma, bez obzira na to da li se to nekome sviđa ili ne sviđa".
Suverena i samostalna država
Halilović je istakao da je Bosna i Hercegovina danas suverena i samostalna država.
"Prvi ZAVNOBiH smatra se historijski značajnim zbog dva razloga. Prvo, zbog obnove državnosti BiH i drugo, zbog definicije BiH kao multinacionalne zajednice. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a Bosna i Hercegovina je vratila državnost ukinutu u Kraljevini Jugoslaviji, kao što je i podigla je na viši stupanj i šireg obima. Međutim, BiH nije ni tada postala samostalna i suverena država. Opet je ušla u sastav neke države koja joj je određivala obim i stupanj državnosti. Tek 22. maja 1992. godine Rezolucijom UN-a br. 757, BiH je stekla potpuni politički suverenitet. Ona tada postaje internacionalno priznata nacija-država, a njena dotadašnja državnost dostiže krajnji mogući politički stupanj u ovom vremenu političke historije i civilizacije", kazao je Halilović.
Zbog toga, kako je rekao, jedino moguća ustavno-politička definicija mirne i prosperitetne Bosne nije njena zavnobihovska definicija, već ona koja kaže da je Bosna bosanska.
"BiH je država jednakih i ravnopravnih građana, bez obzira na njihov bilo koji kolektivistički identitet. Put dolaska do takve Bosne, do bosanske Bosne, je implementacija svih šest presuda Evropskoga suda za ljudska prava protiv države BiH o ugroženosti građanskih prava u dejtonskom ustavu", istakao je Halilović.
Zornić je izjavu počela pravnom dilemom o tome kako je Evropski sud za ljudska prava mogao odobriti drugostepeni postupak u predmetu Kovačević s obzirom na to da tužena strana nije ponudila niti jedan novi pravni argument, a koji Sudu nije već bio poznat u prvostepenom postupku.
"Hrvatska i Srbija su presuđene u Hagu za udruženi zločinački poduhvat (UZP), odnosno za agresiju na BiH, pa kako onda mogu biti garanti mira? Ali, kao legalista imam puno povjerenje u rad tog Suda i očekujem pravičnu presudu. Želim iskoristiti ovu priliku da svim građanima kojima je Bosna u srcu čestitam Dan obnove državnosti BiH. Da nam ovo ne bi bio zadnji put da obilježavamo ovaj značajni datum iz naše historije pozivam sve domoljube da najprije svim pravnim sredstvima, zatim građanskim neposluhom/protestima se uključe u borbiu protiv političkih i agresorskih napada na našu domovinu i, na kraju, ako bude trebalo i našim vlastitim životima, hoćemo i možemo je odbraniti", kazala je Zornić.
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava razmatralo je u Strazburu 20. novembra zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za preispitivanje presude koja je donesena u slučaju "Slaven Kovačević protiv BiH".
Kovačević se obratio Sudu prije dvije godine, ukazujući na to da mu je ugroženo biračko pravo s obzirom na to da, kao neko ko živi u bh. entitetu Federacija BiH, može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.
Sud je krajem avgusta prošle godine donio presudu u kojoj je navedeno da su Kovačevićeva prava prekršena i da je diskriminisan. U presudi se navodi da konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, "očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu".
Bosna i Hercegovina podnijela je početkom oktobra prošle godine Sudu zahtjev za preispitivanje presude.
Dan državnosti
Bosna i Hercegovina u ponedjeljak, 25. novembra, obilježava Dan državnosti, datum kada je prije 81 godinu održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu na kojem su donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopćilo je da je ponedjeljak, 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine, neradni dan.