ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Kakav je značaj Dana državnosti Bosne i Hercegovine u kontekstu njenog historijskog razvoja? Zašto je 25. novembar važan za cijelu Bosnu i Hercegovinu?

Miro Lazović: Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koji se obilježava 25. novembra, je jedan od najznačajnijih datuma u historiji naše države. Nesporna je činjenica je da je na taj datum 1943. godine na zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu potvrđena državnost BiH kao ravnopravne republike u tadašnjoj Jugoslaviji. Ukoliko sagledamo usvojenu odluku ZAVNOBiH-a evidentno je da je ona postavila temelje za afirmiraciju osnovnih principa kao što su multietničnost, nediskriminacija i ravnopravnost svih naroda i građana u Bosni i Hercegovini. Dakle, onako kako bi moderna država BiH trebala da izgleda. Značaj Dana državnosti BiH je višeustruk i ogleda se prije svega u potvrđivanju državnosti, mulitetičnosti kao i jasnog distanciranja od svih oblika fašizma. Također, promocija suživota svih građana u BiH je jedna od značajnih odrednica odluke ZAVNOBIH-a.

Međutim, svjedoci smo nažalost da su se sve te vrijednosti danas izgubile pa tako imamo na sceni diskriminaciju, jačanje etničkih podjela među građanima što otežava put BiH ka izgradnji moderne, evropske države. Smatram da Dan državnosti treba obilježavati na cjelokupnom teritoriju BiH, jer podsjećam da sadašnjim ustavom BiH je definisano poštivanje Zakona o praznicima Republike BiH (kontinuitet propisa RBiH) sve dotle dok se ne donose novi Zakon o praznicima BiH. Dakle, nesporno je da postoji obaveza poštivanja Ustava BiH, ali smo svjedoci da se njegove odredbe ne poštuju na teritoriji Republike Srpske, te se današnji praznik ne obilježava u tom dijelu BiH. Obilježavanje Dana državnosti BiH na cijelom teritoriju BiH predstavlja mogućnost integracije bh. društva i okupljanja oko zajedničkih i historijskih vrijednosti koje su jedino ispravne.

Suočavanje sa tim činjenicama stvara preduslove za izgradnju normalne države punih ljudskih prava i sloboda. Također, jačanje državnog identiteta je neophodno na cijelom prostoru BiH, a što se može postići stalnom promocijom vrijednosti ZAVNOBIH-a koji prevedeno u današnji trenutak predstavljaju evropske, demokratske i temeljne principe na kojima počiva EU. Dakle, obilježavanje Dana državnosti nije samo prilika za posjećanje na historijski značaj, već prilika i za isticanje važnosti ukidanja svih oblika diskirminacije te poštivanja ljudskih prava te posebno iskazivanje značaja i odgovornosti svih političkih aktera u tom procesu.

Euronews BiH: Dejtonski mirovni sporazum je donio sa sobom mir u BiH, ali i stvorio dosta izazova. Kakva je njegova uloga u uspostavi političke i etničke ravnoteže u BiH i koji su glavni izazovi koji su se pojavili?

Miro Lazović: Najveća vrijednost DMS je u tome što je donio mir na ove prostore. Ali je i donio mnoge tegobe zbog kojih se budućnost BiH stalno propituje i dovodi u sumnju njena opstojnost. DMS nam je isporučio BiH kao nedovršenu građevinu čija konstrukcija konstantno podrhtava na lošim ustavnim temeljima. To je ambivalentan Mirovni sporazum -( Aneks IV Ustav) - koji po svom sadržaju daje dovoljno nade da se političkim sredstvima, kroz izgradnju stabilnih i funkcionalnih državnih institucija, prevaziđu ratne posljedice, ali istovremeno ostavlja i dovoljno prostora da se ratni ciljevi realiziraju političkim sredstvima.

Naš Ustav afirmira etničke politike i podjele i zbog tih politika imamo konstantne političke nesporazume i sukobe. Ako je put naše države trasiran prema EU i NATO, onda temelj našeg Ustava ne mogu biti etničke zajednice, već građanin, pojedinac sa svojim kulturnim, vjerskim i etničkim identitetima. Ustav se mora mijenjati. Formula za državu punih ljudskih prava i sloboda postoji. Ona se nalazi u presudama Suda za ljudska prava u Strazburu. Od prve presude Sejdić-Finci do posljednje u slučaju Kovačević. Implementacija tih presuda definitivno će pokidati okove etničkih kaveza, a afirmisati principe izgradnje BiH kao države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom prostoru.

Euronews BiH: Predstavnici državne koalicije kazali su da žele da se fokusiraju na tome o čemu se mogu dogovoriti, a jedna od tih stvari je Evropski put BiH. Kako biste ocijenili dosadašnji rad koalicije i napredak koji su postigli?

Miro Lazović: Koalicija Trojke ( SDP, Naša Stranka, NiP) je unutar sebe ideološki različita. Vežu ih samo konopci vlasti. U koaliciji sa Dodikom (Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, op.a.) i Čovićem (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, op.a.) ne može vršiti efikasnu vlast. Tračnice koje vode BiH ka EU i NATO pune su blokada i prepreka. Politički ciljevi Trojke su različiti od ciljeva HDZ-a i SNSD-a. "Plan rasta" koji je Vijeće ministara poslao u Brisel je nepotpun jer Dodik ne želi prihvatiti važne uslove koje EU postavlja, a to je da se Ustavni sud mora popuniti sudijama iz RS te da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati i drugi uslov je da se eliminiše entitetsko glasanje prilikom raspodjele finansijskih sredstava EU.

Brisel insistira da je država jedina adresa u toku pregovaračkog procesa, a Dodik to ne prihvata. Trojka se ne oglašava. Ponašaju se prilič̣no servilno prema tandemu Dodik/Čović. Uglavnom ispunjavaju njihove zahtjeve. Pristaju na ucjene i poniženja da razgovore vode u javnim prostorima RS gdje nema državne zastave pod izgovorom "važno je razgovarati". Da, svakako da je razgovor neophodan, ali je neophodno i čuvati dignitet BiH i njenu zastavu. Do sada je u tri navrata američka ambasada javno reagovala na Trojkine greške poslije dogovora sa Dodikom.

Trojka kroz javne istupe stvara sliku da je uspjeh što se vladajuća koalicija često sastaje, a građanima je važnije da vide sposobnost Trojke da nameću ona pitanja Dodiku i Čoviću sa kojima BiH ide bržim putem ka evropskim integracijama. Za budućnost naše države najvažnije je pitanje realizacija presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura. Trojka, za sada, o tome ne govori. A morala bi.

Euronews BiH: Koje su najveće prepreke Bosne i Hercegovine na evropskom putu?

Miro Lazović: Prepreke koje usporavaju put BiH dolaze i spolja i iznutra. "Srpski svet" koji Srbija pokušava okupiti u dogovoru sa Dodikom i svojim pristalicama u Crnoj Gori je projekat kojem ne odgovara brže kretanje BiH ka EU. Hrvatska zvanična politika jeste za brži put naše države ka Briselu, ali istovremeno nas ucjenjuje prihvatanjem Izbornog zakona kojim će se Predsjedništvo BiH birati na etničkim osnovama što je svakako za nas neprihvatljivo, a i suprotno je evropskim vrijednostima.

Na unutrašnjem planu Dodik i Čović prate upute koje im šalju Beograd i Zagreb. Ujedno Dodik vodi politiku kao igru u kojoj nema dobitka za RS ako BiH, kao država, ne izgubi. U takvoj atmosferi teško je očekivati da se BiH, bez pomoći međunarodne zajednice, nesmetano kreće na evropskom putu.

Euronews BiH: Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca u ekskluzivnom intervjuu za Euronews BiH kazao je da decentralizovana BiH može ući u EU, a odgovarajući na pitanje može li BiH sa ovakvim Ustavom postati članica EU. Kako Vi vidite ovu poruku?

Miro Lazović: Svakako da BiH kao decentralizirana država može ući u EU. Ali ne može sa ovakvim Ustavom. Iz Ustava se mora otkloniti diskriminacija ljudskih prava, a kada dođemo u fazu tih razgovora morat će se postaviti i pitanje imena RS jer su tim imenom diskriminisani Bošnjaci i Hrvati koji su po Ustavu RS i Ustavu BiH potpuno ravnopravni sa srpskim narodom u RS. Ime RS asocira na svojinski odnos. Kao da je to vlasništvo srpskog naroda. Vlast RS se tako i ponaša prema Bošnjacima i Hrvatima. Njihova prava su prava građana drugog reda.

Euronews BiH: Šta će Bosni i Hercegovini donijeti članstvo u NATO-u i da li je država spremna da uđe u ovu alijansu?

Miro Lazović: U ovom trenutku za BiH je važnije da uđe u NATO nego u EU. BiH je danas jedna od najvažnijih država za sigurnost u Evropi. Zbog toga smatram da našu državu treba prioritetno primiti u NATO. Ako treba i preko reda. Ulaskom u NATO ne samo da dobijamo sigurnosni kišobran, već i prostor za veće investicije. A posebno je značajno da bi ulaskom u NATO definitivno otpale velikosrpske ambicije Srbije prema BiH.