ADVERTISEMENT

U ovom dijelu zemlje, sve je u svečanom tonu. Ulicama se viore zastave Bosne i Hercegovine uz niz događaja kojima se slave i baštine antifašističke tekovine.

U Republici Srpskoj to nije slučaj, gdje se 25. novembar osporava i ne prihvata kao praznik. U ovom entitetu, praznuje se 21. novembar potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ni 29 godina nakon njegovog potpisivanja, Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima. Razlog razjedinjeni stavovi političke elite, posebno u pogledu istorijskih događaja.

Pa su tako na snazi dva entitetska zakona kao i Zakon o praznicima u Brčko distriktu. Sva tri su različita. Jedini datumi koji se na podrčju BiH obilježavaju prema sva tri zakona jesu Nova godina i Međunarodni praznik rada.

U Federaciji BiH smatraju kako je ZAVNOBIH udario temelje državnosti BiH. Na ovaj dan, prije 81 godinu na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, usvojena je Rezolucija i upućen Proglas narodima BiH o "zbratimljenoj zajednici u kojoj se garantuje ravnopravnost'' svim njenim narodima.

Arhiv BiH čuva dokumente ZAVNOBIH-a (Izvor: Anadolija)

U Rezoluciji ZAVNOBiH-a naznačeno je da BiH nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska već i srpska i muslimanska i hrvatska.

Jedinstven stav u Republici Srpskoj

Kako se u Republici Srpskoj tumači Dan državnosti BiH, za Euronews.ba govorio je istoričar Željko Vujadinović iz Banjaluke.

Na pitanje da li je ovaj praznik sporan u Republici Srpskoj i zašto, Vujadinović kaže: ''ne bih rekao da je sporan. Postoji jedinstven stav u vezi sa Drugim svjetskim ratom a samim tim i za događaje u vezi sa ZAVNOBIH-om.''

Suština priče, ovaj istoričar, smatra da je dvojaka.

''U prvom redu na jedan način se kristalisalo da bošnjačka politička struktura na svoj način želi da prisvoji kao isključivo svoje, sve one događaje koji imaju važnost za Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Tako se stvara jedna vrsta otpora prema takvoj jednoj namjeri,'' pojasnio je Vujadinović.

Željko Vujadinović istoričar (Izvor: Ustupljena fotografija)

ZAVNOBIH se posmatra izdvojeno od AVNOJ-a, presudna uloga Srba

Ovaj istoričar ističe da s druge strane, postoji jedan paradoks a to je da Srbi koji su bili nosioci oslobodilačkog pokreta i Narodnooslobodilačke vojske u Drugom svjetskom ratu, ispada kako je rekao kao da se odriču tih zbivanja i događaja.

''Iako se oni njih ne mogu odreći jer sami po sebi, ti istorijski događaji predstavljaju istorijsku činjenicu, jer ona je kao takva neupitna,'' naglasio je Vujadinović.

Dodaje i kako se ZAVNOBIH posmatra izdvojeno od AVNOJ-a.

''Da budemo potpuno jasni ZAVNOBIH-a nema bez AVNOJ-a i na taj način Bosne i Hercegovine onako kako je bila definisana u ZAVNOBIH-u nema bez Jugoslavije'' zaključio je Vujadinović.

Na pitanje šta srpskom narodu predstavlja Dan državnosti BiH, Vujadinović je stava da je vrlo teško odrediti da li i koliko postoji izgrađna svijest u vezi sa ovim događajima i kao i o Drugom svjetskom ratu.

''U svakom slučaju predstavlja i jedan dio srpske istorije i to veoma važan dio srpske istorije. Srbi su tu imali veliku i značajnu ulogu u Drugom svjetskom ratu, a u krajnjoj liniji presudnu ulogu kada je u pitanju Oslobodilački pokret. Te odluke simbolizuju, pored ostalog, i tu njihovu borbu. S druge strane, čini mi se da postoji taj jedan negativan stav prema tim odlukama drugog zasjedanja AVNOJ-a, ustvari, svodi se na to što se time, izgubilo jedno srpsko nacionalano obilježje. Smatralo se da su velikim dijelom izgubili i ona svoja temeljna identitetska obilježja u novoj jugoslovenskoj državi. Možda je i to jedan razlog takvog odnosa prema ZAVNOBIH-u i prema nekim epizodama iz Drugog svjetskog rata, a najvećim dijelom situacijom koja je stvorena tokom procesa raspada Jugoslavije'', zaključio je ovaj istoričar.

Željko Vujadinović istoričar (Izvor: Ustupljena fotografija)

Onog trenutka kada se raspala Jugoslavija, onda se promijenila i paradigma pogleda na te prošle događaje, stav je ovog istoričara uz komentar da bi u njima trebalo tražiti stavove prema događajima iz Drugog svjetskog rata.

''Narodnooslobodilački pokret kao jugoslovenski pokret u kojem Srbi imaju izrazitu ulogu, vidimo da je tu doživio jedan istorijski poraz raspadom jugoslovenske države i upravo je to odredilo stav prema svim tim događajima koji su se dešavali u Drugom svjetskom ratu,'' naveo je Vujadinović.

Do jedinstvenog zakona teško će doći, nije od primarne važnosti

S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven zakon o praznicima, pitali smo da li on kao istoričar vidi svrhu takvog potencijalnog zakona?

Takva pitanja tiču se kaže, isključivo političkih dogovora.

''Ne mislim da je to nešto od primarne važnosti niti da se u savremenom vremenu desuverenizacije država, ni Sjedinjene Američke Države u mnogo čemu, čini mi se, danas nije suverena država, nego su to velike transnacionalne korporacije. U današnjem vremenu se toliko insistira na pojedinim pitanjima koja su formalnog karaktera, onda ne vidim da to ima neke svrhe. U ovom slučaju ako treba pokrenuti to pitanje, to je stvar političkog dogovora i jedne političke kulture na način da se o tome raspravlja smireno, onoliko koliko je to zaista potrebno na nivou eksperata dok se dođe do nekog rješenja ili da se kaže da tog rješenja u ovom trenutku nema, što ne znači da u budućnosti neće biti. Po mom mišljenju to proizilazi zbog unutrašnjopolitičkih odnosa. To se odnosi i na pitanje odnosa prema Republici Srpskoj danas, jer sve dok postoje namjere osporavanja Republike Srpske, do tog sporazuma teško će doći'', ocijenio je Vujadinović.