ADVERTISEMENT

Iako je fenomen potekao iz SAD-a, svaka država mu je dala lični pečat, prilagođavajući ga lokalnim navikama i interesovanjima kupaca. Velika Britanija je prva zemlja koja je masovno prihvatila Black Friday.

“Crni petak” pada svakog posljednjeg petka u novembru, a ovoga puta to je 29. Već su počele odavno reklame za popuste, a ponegdje piše i da idu i preko 50 posto.

Cijene su, unatoč sniženjima, i dalje visoke za prosječni džep.

Ilustracija (Izvor: Pexels)

Činjenica je kako tzv. "Crni petak" na području BiH, ne predstavlja prodaju robe po znatno sniženim cijenama, kako je to u zapadnoj Europi, posebice u Sjedinjenim Američkim Državama.

"Kod nas iako ima popusta, to su neki manji popusti ili tamo gdje su veći, to je uglavnom na neku robu koja se slabije prodaje, odnosno roba koja dugo stoji na stanju kod određenih trgovaca. Rijetko da ćete moći naći visokokvalitetnu, atraktivnu robu sa značajnim sniženjima, uglavnom se tu kreće popust između 15% do 20%, a često se takvi artikli uopće i ne stavljaju pod sniženje", istakao je za Euronews.ba šef odsjeka za zaštitu potrošača Ministarstva trgovine FBiH Darko Basić.

Darko Basić (Izvor: Ustupljena fotografija)

Mislite na svoj novčanik

"Savjetujemo da potrošači misle na svoje novčanike, odnosno da racionaliziraju potrošnju, tj. da zaista kupuju robu koja im je potrebna. Isto tako da usporede cijene proizvoda na različitim prodajnim mjestima, odnosno platformama", kazao je.

Da li su ta sniženja realno velika ili je u pitanju samo “marketinška manipulacija” ostaje nam da se uvjerimo danas.

"Najčešće primjedbe se odnose na prigovore potrošača u smislu prodaje robe putem interneta, od strane oglašivaća putem društvenih mreža, koji se lažno predstavljaju kao registrirani trgovci, te koji oglašavaju robu po znatno nižim cijenama, za istu ili sličnu robu, za razliku od registriranih trgovaca, odnosno trgovaca koji vrše prodaju putem klasičnih prodavaonica, te potrošačima dostavljaju robu sa materijalnim nedostatcima ili robu slabije kvalitete, a u nekim slučajevima robu koju potrošač uopće nije ni naručio, te rjeđe da uopće nije isporučena", pojasnio je.

Ilustracija (Izvor: Pexels)

Problemi sa povratkom robe kupljene za vrijeme "Crnog petka"

"Određeni dio pritužbi dolazi od strane potrošača na nemogućnost povrata robe, koju su kupili za vrijeme "Crnog petka", pod izgovorom trgovca da se tako snižena roba ne može vratiti iz razloga što je bila dio akcije sniženja, što je apsolutno suprotno svim važećim propisima iz oblasti zaštite potrošača", kazao je Basić.

Na kraju ističemo da u slučaju da potrošači primijete određene nepravilnosti, upućujemo da se obrate Odsjeku za zaštitu potrošača pri Federalnom ministarstvu trgovine ili direktno na adresu Federalne uprave za inspekcijske poslove, sa predstavkom.