ADVERTISEMENT

Prema podacima u 15.00 sati, kvalitet zraka na području  Sarajeva je vrlo nezdrav, indeks kvaliteta zraka iznosio je 259, dok je koncentracija PM10 čestica iznosila 234.

Slična situacija je danas i na području Travnika, gdje je indeks kvaliteta zraka u 15.00 sati iznosio 226, a koncentracija PM10 čestica 200.

PM10 čestice uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 mikrograma (μg/m3) po metru kubnom, a sve iznad toga znači da je kvalitet zraka lošiji te da može početi utjecati na zdravlje.

Kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva. Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.

U narednih 48 sati i duže se očekuje slična vremenska situacija koju karakteriše pojava temperaturne inverzije u jutarnjim i večernjim satima i slab vjetar, pretežno južnog i jugoistočnog smjera. Nepovoljna situacija sa aspekta kvaliteta zraka bi se trebala zadržati tokom narednih nekoliko dana što ukazuje na mogućnost daljnjeg i relativno brzog nakupljanja zagađujućih materija.

U brojnim ostalim gradovima zrak je također nezdrav - u Ilijašu i Visokom u 15.00 sati indeks kvaliteta zraka iznosio je 191 i 167, zatim Vogošći i Zenici sa izmjerenim indeksom od 159 i 157.

I u tim situacijama sa nezdravim zrakom moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. trebali bi izbjegavati i svi ostali.

Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH, a prikuplja ih i objavljuje nevladina organizacija Eko akcija na svojoj web stranici.

Kvalitet zraka jedino je dobar na području Mostara (indeks 44), Ivan-sedla (17), Bihaća i Tešnja u kojima je indeks kvaliteta zraka u 15.00 sati iznosio 8, odnosno 4. 

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam.

One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.