Iako su zakonski okviri za zaštitu prava žena u Bosni i Hercegovini na tržištu rada postavljeni, izazovi u njihovoj dosljednoj primjeni i dalje predstavljaju značajan problem.
ADVERTISEMENT
Prema podacima iz Gender Centra Vlade Federacije BiH, nasilje nad ženama i različiti oblici diskriminacije ostaju česta prijava na radnim mjestima.
Zakonski okvir i njegov izazov u primjeni
Od 2003. godine građani u Bosni i Hercegovini imaju pravo tražiti zaštitu svojih radničkih prava na sudu, uz podršku Zakona o ravnopravnosti spolova i zakona o zabrani diskriminacije. Zakonodavni okvir prepoznaje važnost zaštite žena na tržištu rada, ali se suočava s problemima u dosljednoj primjeni, što predstavlja izazov za bosanskohercegovačke vlasti.
Iako su poslodavci zakonski obavezni da poštuju radnička prava, uključujući i prava žena, praksa pokazuje da mnogi od njih ne prepoznaju ozbiljnost primjene zakona.
Lejla Hodović iz Ureda za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Vlade FBiH za Euronews BiH, ističe da se žrtve diskriminacije i nasilja često suočavaju s dugotrajnim procesima na sudovima.
"Europska unija ocjenjuje pravni okvir BiH kao dobar, ali apeluje na potrebu za njegovim daljnjim unapređenjem, naročito u kontekstu usklađivanja zakonodavstva s europskim standardima i njegovoj efikasnoj primjeni. Poslodavci moraju biti pod većim pritiskom da dosljedno primjenjuju zakone, jer u suprotnom riskiraju pravne i finansijske sankcije", kaže Hodović.
Lejla Hodović (Izvor: Ustupljena footgrafija)
Diskriminacija i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu
Jedan od najčešćih oblika diskriminacije žena na tržištu rada u BiH, prema podacima Gender Centra, odnosi se na diskriminaciju u zapošljavanju i u vezi s planiranjem porodice i trudnoćom.
"Nažalost, mnogi poslodavci diskriminišu žene prilikom zapošljavanja ili ih neprimjereno tretiraju zbog trudnoće ili korištenja porodičnog dopusta. Iako postoje jasni zakonski okviri koji propisuju zabranu takvih postupaka, praksa pokazuje da mnoge žene ne prijavljuju ovakve slučajeve zbog straha od gubitka posla i daljih negativnih posljedica. Osim toga, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu predstavlja ozbiljan problem koji može dovesti do krivične odgovornosti i zatvorske kazne", naglašava Hodović.
Ombudsmenka za ljudska prava u Bosni Hercegovini Jasminka Džumhur za Euronews BiH, ističe da istraživanja pokazuju da žene, posebno u javnom sektoru, često prijavljuju diskriminaciju i seksualno uznemiravanje, dok je u privatnom sektoru broj prijava mnogo manji.
"Problem u mnogim slučajevima leži u nedostatku odgovarajuće reakcije poslodavaca, koji minimiziraju ozbiljnost situacije. U nekim slučajevima, čak i kad poslodavci priznaju da je došlo do seksualnog uznemiravanja, nisu u stanju adekvatno sankcionirati počinitelja. Takvi primjeri ukazuju na ozbiljan nedostatak edukacije i etičkog kodeksa ponašanja na radnom mjestu", kaže Džumhur.
Prijave i podrška ženama u privatnom i javnom sektoru
Poslovni subjekti u Bosni i Hercegovini pokazali su različite pristupe u vezi s ljudskim pravima na radnom mjestu, podaci su Institucije Ombudsmena u BiH. Iako postoje pozitivni primjeri firmi koje su razvile interne politike za sprečavanje nasilja, mobinga i diskriminacije, realnost je često drugačija.
Mnogi radnici, naročito u privatnom sektoru, ne poznaju svoja prava ili se plaše prijaviti kršenje prava jer misle da će biti izloženi pritisku. Čak i kada su upoznati s postojanjem internih pravila, često nisu informirani o njihovom sadržaju.
Jasminka Džumhur (Izvor: AA)
"U jednom od slučajeva, rukovodilac je priznao da je došlo do seksualnog uznemiravanja, ali je umjesto adekvatnog postupanja, odgovornost prebačena na žrtvu. Rečeno, držite vrata otvorena. Na kraju, sudski postupci u vezi s radničkim pravima i dalje traju dugo, što demoralizira radnike i odražava se na njihovu volju za borbom za svoja prava. Iako se u određenim slučajevima donose presude u korist radnika, dugotrajnost tih postupaka znači da mnogi radnici nikada ne ostvare svoja prava, a poslodavci se ne boje dugoročnih posljedica, jer znaju da mogu čekati nekoliko godina da bi na kraju platili kompenzaciju", kaže Džumhur.
Međutim, istraživanja pokazuju da je situacija na terenu još uvijek daleko od idealne. Prema podacima iz anketa, više od polovice zaposlenih žena izjavilo je da su doživjele neki oblik diskriminacije na radnom mjestu, ali manje od trećine njih je prijavilo te slučajeve. Glavni razlog tome je strah od gubitka posla i nepovjerenje u institucije koje bi trebale pružiti zaštitu.
Posvećenost poslovnih subjekata ljudskim pravima u BiH
Projekt koordinator Fondacije Lara, Ljilja Lukić navodi da poslovni subjekti u Bosni i Hercegovini često ne posvećuju dovoljno pažnje ljudskim pravima, jer su uglavnom fokusirani na profit, finansijske obaveze i konkurenciju na tržištu. Ljudska prava, u tom kontekstu, često ostaju zanemarena.
Ipak, postoje i pozitivni primjeri – preduzeća koja su prepoznala važnost zadovoljnog zaposlenika i svijest o ljudskim pravima kao ključnom faktoru uspjeha.
"Situacija u praksi varira, a to se posebno pokazalo kroz rad sa poslovnim subjektima koji su učestvovali u projektu „Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada“, koji je Fondacija “Lara” iz Bijeljine sprovela u saradnji sa Fondacijom Infohouse iz Sarajeva, uz podršku Evropske unije. Ono što je ohrabrujuće jeste da poslovni subjekti, kada im se ponudi mogućnost da rade na unapređenju ljudskih prava, rado prihvataju takve aktivnosti, pokazuju interes za edukaciju i pomoć u izradi internih politika te implementaciju odgovarajućih mjera", kaže Lukić.
Ljilja Lukić (Izvor: Ustupljena fotografija)
Lukić napominje da zakonski okvir u Bosni i Hercegovini nije loš, postoji Zakon o ravnopravnosti polova, a zakoni koji se odnose na radna prava pružaju određeni prostor za poboljšanja.
"Ključna stvar je podizanje svijesti poslovne zajednice o nužnosti primjene postojećih zakonskih propisa. Ako se to ne uradi, mogli bi se naći u situaciji gdje neće moći nastaviti poslovanje na međunarodnom tržištu, jer su ljudska prava postala prioritet za mnoge zemlje i kompanije", navodi Lukić.
Platna diskriminacija i napredovanje žena u karijeri
Još jedan ozbiljan problem na tržištu rada u BiH je platna diskriminacija. Iako jaz u platama između žena i muškaraca nije toliko izražen kao u nekim drugim europskim zemljama, žene u BiH i dalje zarađuju manje od svojih muških kolega na istim poslovima. Žene također suočavaju s izazovima u napredovanju u karijeri, jer je njihovo napredovanje često ograničeno, dok su muškarci zastupljeni u većem broju na višim pozicijama menadžmenta.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju da žene obavljaju više od 90% neplaćenih kućnih poslova, što dodatno utječe na njihovu sposobnost da napreduju u karijeri.
Također, porodiljski dopust, odsutnost zbog bolesti djeteta ili drugih obiteljskih obaveza često se koristi kao opravdanje za njihove profesionalne prepreke. Takve okolnosti često rezultiraju time da žene ne mogu dostići visoke pozicije ili da im je napredovanje ograničeno na srednji menadžment.
Potreba za multiselektorskim pristupom i podrškom institucija
Kako bi se unaprijedila situacija na tržištu rada i smanjila diskriminacija žena, potrebna je koordinacija različitih sektora društva. Multisektorski pristup, u kojem bi učestvovali vladini organi, nevladine organizacije, sindikati, kao i poslovni sektor, ključan je za postizanje stvarnih promjena.
Sagovornice Euronewsa BiH, ističu podršku institucija, edukacija radnika i poslodavaca, te angažman medija u podizanju svijesti, mogu igrati presudnu ulogu u stvaranju sigurnog poslovnog okruženja.
"Važno je da žene znaju svoja prava i da imaju povjerenja u institucije koje se bave zaštitom tih prava. Povećanje broja inspektora i efikasniji nadzor nad primjenom zakona mogu biti ključni faktori u smanjenju diskriminacije i nasilja na radnom mjestu", kazala je Džumhur.
Zakonski okvir za zaštitu ljudskih prava žena na tržištu rada u Bosni i Hercegovini postoji, ali njegova primjena ostaje izazov, napominje Hodović.
"Potrebna su kontinuirana ulaganja u obrazovanje, jačanje institucija, kao i proaktivno djelovanje poslovnog sektora kako bi se stvorila ravnopravna radna okruženja. Samo uz multisektorski pristup, dosljednu primjenu zakona i angažman svih društvenih aktera, moguće je smanjiti diskriminaciju i nasilje na radnom mjestu te osigurati pravičnu i sigurnu budućnost za žene na tržištu rada", zaključila je.
Kako bi se dodatno skrenula pažnja na problem rodne nejednakosti na tržištu rada, sutra će u organizaciji Fondacije Infohouse biti organizirana radna konferencija, sa fokusom, da li je rodna nejednakost "Društveni ili ženski problemi?“
Konferencija se organizira u okviru Svjetske kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama.