ADVERTISEMENT

Iako bi takav zakon mogao donijeti koristi, stručnjaci upozoravaju na moguće negativne psihološke i socijalne posljedice za djecu koja svakodnevno koriste društvene mreže.

Ovisnost o internetu

Psihologinja Slađana Đaković za Euronews.ba ističe da bi uvođenje zakona koji bi zabranio, mlađima od 16 godina, korištenje društvenih mreža imalo značajan pozitivan uticaj na djecu.

Prema njenim riječima, smanjenje desocijalizacije izazvane pretjeranim korištenjem interneta moglo bi dovesti do boljeg kognitivnog razvoja, poboljšanja pažnje i koncentracije, te boljih školskih rezultata.

Dodaje da bi se smanjila stopa suicida i pojave anksioznosti i depresije koja se često povezuje sa društvenim mrežama.

Ovakav zakon, smatra ona, mogao bi pomoći djeci da se vrate pravim vrijednostima i osiguraju zdraviji mentalni i fizički razvoj.

Slađana Đaković (Izvor: Ustupljena fotografija)

"Kao stručnjak sam za uvođenje ovog zakona, ali pri samoj implementaciji potrebno je postupiti na ispravan način pogotovo kod djece koja vec imaju društvene mreže", kazala je Đaković.

Međutim, ona upozorava da bi za djecu koja su već u potpunosti integrirana u digitalni svijet, ukidanje društvenih mreža moglo izazvati psihološke posljedice, pa čak i PTSP kod nekih. Stoga, smatra da bi bolje bilo ograničiti pristup određenim sadržajima i pružiti edukaciju roditeljima i djeci o sigurnom korištenju interneta.

Internet nasilje ili cyberbullying: Apel nadležnim institucijama

Predstavnica Kantonalnog vijeća roditelja, Elma Dizdarević za Euronews.ba, podržava ideju o uvođenju zakona o zabrani korištenja društvenih mreža u Bosni i Hercegovini i to mlađima od 14 godina. Naglašava da su djeca posebno ranjiva na mrežama poput TikToka, koje često nude izazove koji mogu dovesti do opasnih situacija i incidenata, pa čak i ubistava i samoubistava.

U svom javnom djelovanju, Kantonalno vijeće roditelja apelira na nadležne institucije da uvedu regulative koje će zaštititi djecu od negativnih uticaja društvenih mreža, posebno TikToka.

Elma Dizdarević (Izvor: PrtSc)

Posljednji slučaj vršnjačkog nasilja u Albaniji, kako navode tamošnji mediji, povezan je upravo sa Tik Tok-om. Ubistvo maloljetnika, kojeg je usmrtio njegov vršnjak, također četrnaestogodišnjak, otvorilo je niz pitanja te je nagovijestilo moguće promjene i u albanskom društvu, a jedna od izvjesnijih je ukidanje TikToka i Snapchata.

Ilustracija (Izvor: Pixabay)

Podsjećamo ovakvi slučajevi nerijetka su pojava i u Bosni i Hercegovini. U protekle 3 godine, dogodila su se dva samoubistva zbog ismijavanja osoba na društvenim mrežama.

Na TikToku su postali popularni i tzv. izazovi koji često imaju smrtni ishod. Među njima su vratolomije, izazov gušenja u kojem se kaiš steže oko vrata dok osoba ne izgubi svijest, izazov postavljanja kovanica između punjača i utičnice, te pravljenje selfija na željezničkoj pruzi u trenutku dolaska voza, kao i mnogi drugi izazovi.

Otvorena komunikacija s djecom: Temelj povjerenja i prevencije problema

Roditelji trebaju izgraditi povjerenje sa svojom djecom, kako bi djeca znala da su njihovi roditelji oni kome se mogu obratiti za bilo koji problem, da su roditelji oni s kojima bez stida i straha mogu podijeliti svoje brige, probleme, prijetnje, te iskustva vezana za uznemiravanje i nasilje. Otvorena komunikacija i podrška ključni su za prevenciju ozbiljnih problema s kojima se djeca mogu suočiti na internetu ili u stvarnom životu. Roditelji koji slušaju, razumiju i ne osuđuju, stvaraju temelje za zdrav odnos koji može pomoći djeci da se lakše nose s izazovima.

Lajk je zamijenio nekadašnji aplauz na dječijim igralištima

Danas, za mnoge mlade ljude, lajk je simbol prihvaćenosti i priznanja, zamjenjujući tradicionalni aplauz koji su ranije dobijali u stvarnom životu, na igralištima ili na fudbalskim terenima. S obzirom na to da se društvene mreže često koriste kao platforme za isticanje i ostvarivanje popularnosti, prirodna potreba za pažnjom, koja se javlja još u pubertetu, sve se više zadovoljava kroz virtualnu interakciju.

Mladi često prate influensere koji ne daju pravi primjer, jer žele biti popularni i prihvaćeni, radi lične koristi. Zbog želje za pažnjom, mladi se često poistovjećuju s osobama koje promoviraju nerealne standarde ljepote, luksuz ili loše ponašanje, što može negativno uticati na njihov razvoj i vrijednosti. Ključno je razviti kritičko mišljenje i razlikovati stvarne uzore od onih koji ne promovišu zdrave norme.

Ilustracija (Izvor: Pexels)

PR stručnjak za digitalne komunikacije Tarik Kapetanović za Euronews.ba ističe bitnost edukacije.

Kapetanović je kazao kako smatra da bi bilo neprihvatljivo potpuno zabraniti korištenje društvenih mreža, jer to ulazi u zonu zabrane slobode govora.

Umjesto toga, prema njegovom mišljenju, potrebno je djecu i roditelje educirati kako sigurno koristiti internet i društvene mreže.

Kapetanović je dodao da samo sistemska edukacija i povećana medijska pismenost mogu pomoći djeci da prepoznaju potencijalne opasnosti, poput digitalnog nasilja i manipulacija.

Tarik Kapetanović (izvor: Ustupljena fotografija)

"Djeci moramo pojasniti ko su ti ljudi. Potrebno je što više vremena provoditi s djecom. Ne limitirati im sadržaje, nego im tumačiti sadržaje, što znači zajednički gledati određene sadržaje, čitati određene statuse i onda sa životnim i roditeljskim iskustvom, tumačiti ono što dijete ne može da vidi i protumači na pravi način. Potrebno im je pravilno protumačiti sadržaje, a ne onako kako se šalje poruka ili kako onaj koji šalje poruku forsira to dijete da konzumira ili shvati", istakao je Kapetanović.

Alati za roditeljsku kontrolu: Kako upravljati digitalnim svijetom svoje djece

Stručnjak za digitalnu sigurnost, Tarik Kapetanović, ističe da je gotovo nemoguće potpuno kontrolirati djecu na društvenim mrežama, jer su djeca digitalno pismenija od roditelja i lako mogu zaobići ograničenja.

Međutim, navodimo vam mobilne opcije za roditeljsku kontrolu koje mogu biti efikasne, posebno kada je u pitanju kontrola mlađe djece.

Ilustracija (Izvor: Pexels)

Korisnici mobilnih uređaja koji koriste operativni sistem Android, mogu koristiti unaprijed ugrađenu opciju "parental control", dok korisnici mobilnih uređaja na iOS operativnim sistemima mogu koristiti opciju "control screen time". Ove aplikacije omogućavaju praćenje aktivnosti, postavljanje vremenskih ograničenja i blokiranje neprimjerenog sadržaja.

Umjetna inteligencija: Nove prijetnje sigurnosti na mrežama

Umjetna inteligencija (AI) donosi ozbiljne opasnosti, jer i sada pomaže u kreiranju uvjerljivih lažnih sadržaja, poput slika, videozapisa i imitiranja vašeg glasa ili glasa osobe koju poznajete, koje je teško prepoznati. S obzirom na brzinu razvoja ovih tehnologija, društvo nije dovoljno pripremljeno za suočavanje s njima, a mlađe generacije nisu u stanju prepoznati manipulacije. Bez adekvatnih zakona i obrazovanja, umjetna inteligencija može postati ozbiljna prijetnja širenju lažnih vijesti i manipulacija, što zahtijeva hitnu reakciju na globalnom nivou.

Ilustracija (Izvor: Pixabay)

"Moramo na pravni način riješiti i internet edukaciju, internet pismenost, koja se definitivno mora kroz obrazovni proces provući da bi na kraju djeca znala kako da konzumiraju, različite internet sadržaje. Bez toga mi definitivno ne možemo dalje razgovarati o razumijevanju. Na tu edukaciju ne trebamo samo slati djecu, nego trebamo slati roditelje. Da li će edukacije biti u okviru informatike ili demokratije kao predmeta, ne znam, ali znam da moramo definisati internet pismenost kao jedan od predmeta u našim osnovnim, ali i srednjim školama", zaključio je Kapetanović.

Ilustracija (Izvor: Pexels)

Plavi telefon: Sigurno mjesto gdje djeca mogu potražiti pomoć

Plavi telefon je savjetodavna linija za djecu i mlade gdje se mogu obratiti kada imaju problem, ukoliko trebaju savjet ili žele podijeliti svoje iskustvo. Ako im je teško da dođu do rješenja, savjetnici su tu da ih saslušaju te da im pomognu.

Razgovori su povjerljivi i ništa što dijete kaže neće biti podijeljeno s drugima.

Plavi telefon je tu za tebe (Izvor: PrtSc)

Svaki problem je rješiv pozivite Plavi telefon (Izvor: PrtSc)