ADVERTISEMENT

U Bosni i Hercegovini praktično postoje dva tržišta rada, jedno je konkurentno sa kvalificiranom radnom snagom na kojem vlada skoro apsolutna zaposlenost i gdje tražitelji posla vrlo brzo pronalaze ili mijenjaju posao.

Drugo je, ono nekonkurentno, sa neaktivnim i nekvalificiranim radnicima, te radnicima čije kvalifikacije nisu tražene na tržištu. Na ovom tržištu nezaposlenost je izuzetno visoka, podaci su portala Mojposao.ba.

U ovom drugom slučaju, osobe trebaju različite vrste edukacija ili prekvalifikacija kako bi se aktivno uključile na tržište rada.

Značajan deficiti radne snage

Prema podacima zavoda za zapošljavanje u BiH, oko 28% radno aktivnog stanovništva je registrirano kao nezaposleno, što je iznad prosjeka u regiji.

Međutim, mnogi od tih ljudi rade na crno ili su zaposlenici u inozemstvu, a registrirani su samo kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje.

Prema podacima, BiH trenutno bilježi značajan deficit radne snage, dok se istovremeno uvozi radna snaga u sektore poput građevinske industrije i ugostiteljstva. Za razliku od zemalja u regiji, BiH trenutno nema infrastrukturu niti

konkurentnu prednost za privlačenje strane radne snage.

Izvor: Ljiljan Veselinović

Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Kolektiv doo – MojPosao.ba, za Euronews navodi da BiH trenutno ima nedostatak između 20.000 i 70.000 radnika.

"Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi svega 6.073 dozvola. Kada govorimo o uvozu radne snage, oko 20% dozvola je izdato za djelatnost građevinarstva, a na prije svega oko za 4% hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Uvođenje fleksibilnosti i ubrzavanje procesa zapošljavanja stranaca je od izuzetnog značaja za ekonomiju BiH, ali vrlo bitno je naglasiti da ovo neće riješiti sve probleme sa kojima se susrećemo na tržištu rada", navodi Mehić.

Mersiha Mima Mehić (Izvor: Bloomberg Adria)

Povratak iz Njemačke i Rusije

Iako Njemačka i dalje privlači radnike iz BiH, rastući životni troškovi, posebno u većim gradovima, otežavaju integraciju bh. radnika.

Visoke cijene stanovanja postaju ozbiljan izazov, što dovodi do sve izraženijeg povratka bh. porodica, posebno u Tuzlanskom kantonu.

Ovaj povratak može ukazivati na širi trend migracija i promjena u ekonomskoj strukturi Njemačke. Ali i Bosne i Hercegovine.

"Mi već u proteklih nekoliko godina imamo značajan broj profesionalaca koji se obraćaju našoj agenciji sa željom da se vrate u BiH i pronađu posao. U nekoliko posljednjih mjeseci imali smo značajan broj prijava kandidata iz

Njemačke ali i iz Rusije. Neki od njih se javljaju i nakon što se presele, međutim kvaliteta poslova svakako predstavlja veliki izazov. Nekolicina se također odlučuje na pokretanje vlastite kompanije. Ipak smatram da se ne radi o značajnim brojevima u globalu", kaže Mehić.

Prema procjenama, BiH je u periodu od 2013. do 2023. napustilo oko 600.000 ljudi. U posljednjih pet godina, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u BiH se vratilo oko 15.000 ljudi.

Anketa o istraživanju rada

Da se radnici vraćaju iz Njemačke, za Bloomberg Adriju potvrđuje Irnes H., 31-godišnji visokokvalificirani licencirani električar, koji više od 10 godina živi i radi u ovoj zemlji.

"Trenutno su u Njemačkoj ostale dvije grupe ljudi, kada je riječ o onima koji su u Njemačku došli prije npr. pet ili šest godina. Prvi su oni koji su podigli visoke kredite koje moraju vraćati, a nemaju konkretan plan da to brže otplate. Druga grupa su ljudi koji su pokrenuli neke svoje biznise, kao i visokokvalificirane zanatlije i fakultetski obrazovani radnici, koji s trenutnim platama sebi mogu priuštiti lijep život", kaže sagovornik.

Vareš: Nova šansa za povratak i ekonomsko oživljavanje

IA postoje i mjesta koja nude priliku za povratak i novi početak. Jedna od njih je Općina Vareš. Početkom godine u ovoj općini otvorena je investicija "teška" 400 miliona maraka. Radi se o savremenom rudniku i najnovijim tehnologijama koje se koriste u tvz. zelenom rudarenju.

Općina Vareš (Izvor: načenik.net)

Upravo je dolaskom velikih investitora, otvorena prilika za manje obrte. Načelnik Općine Vareš Zdravko Marošević, za Euronews objašnjava da iako izazovi postoje, rastući investicijski interes pokazuje da povratak dijaspore i razvoj lokalnih biznisa mogu biti ključ za bolju budućnost Vareša.

"Grad se otvara za investicije, ali i dalje postoji nesigurnost zbog ratnih iskustava, kada su mnoga poduzeća uništena. Povjerenje u budućnost ključni je faktor koji može osigurati uspješan povratak i razvoj. No, povratnici se i dalje suočavaju s političkom nesigurnošću i prijetnjama od mogućih sukoba", kaže Marošević.

Zdravko Marošević (Izvor: vares.info)

"Infrastruktura u Varešu, uključujući željezničke veze, povremeno stvara dodatne prepreke za daljnji razvoj. Iako se razvijaju različite djelatnosti, kao što su usluge i trgovina, te mala i srednja poduzeća, ključ uspjeha leži u velikim investicijama koje mogu privući nova radna mjesta i dodatne investicije", zaključuje sagovornik.

U BiH se uglavnom vraćaju radnici iz oblasti građevine, tekstilne i drvne industrije, a uskoro se može očekivati i povratak radnika iz autoindustrije, pokazuju procjene.

Međutim, postavlja se pitanje koliko je realno očekivati da će ti radnici i njihove porodice zaista i ostati u BiH.

Dugoročni trendovi i povratak radnika

Profesor Vjekoslav Domljan za Euronews, ističe dugoročne trendove smanjenja radnosposobnog stanovništva, ali i relativno snažan pad nezaposlenosti u BiH.

Na temelju istraživanja, naglašava da povratak radnika iz inozemstva nije nužno dugoročan trend, već više ciklična pojava.

Prema njegovim riječima, recesija u Njemačkoj može imati negativan utjecaj na povratak radnika, ali to neće biti trajno rješenje za BiH.

Vjekoslav Domljan (Izvor: Ustupljena fotografija)

"Recesija u zemljama s kojima je BiH ekonomski povezana nesumljivo će se, u izvjesnom vremenskom pomaku, preliti i amplificirati u BiH, pošto BiH nema instrumenata ekonomske politike, kad bi i imala znanja i političke volje, da to spriječi. Možda će neki vidjeti kratkoročan spas i u bježanju iz lošeg u gore, no teško da će to postati tipično racionalno ponašanje na srednji rok", kaže Domljan.

Profesor Domljan komentira i nesigurnost u BiH koja proističe iz političkih i ekonomskih faktora. Preporučuje da BiH izbjegava prekomjerne intervencije na tržištu rada.

Privatni sektor i ulaganja

Iako je trenutna politička i ekonomska situacija u Njemačkoj izazvala povratak određenog broja radnika iz BiH. Profesor Ljiljan Veselinović smatra da će se masovni povratak teško ostvariti zbog nepovoljne ekonomske situacije u BiH.

Ipak, naglašava da će BiH morati bolje pristupiti rješavanju problema s radnom snagom, uključujući uvoz radne snage. Ali naglašava, važnost jačanja privatnog sektora i aktivnija ulaganja.

"Ulaganja su prisutna, ali u poređenju s drugim zemljama regiona, očigledno zaostajemo u brzini i obimu investicija. Svako ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta, ali ključno je da ona budu usklađena s jasnim strateškim pravcima razvoja. Razlikuju se ulaganja u IT sektor od onih u maloprodaju, jer njihov dugoročni uticaj na ekonomiju i tržište rada nije isti. Bosna i Hercegovina treba graditi ekonomiju zasnovanu na znanju, usmjerenu prema budućim potrebama i globalnim trendovima", kaže Veselinović i dodaje:

Ljiljan Veselinović (Izvor: Ekonomski institut)

"Iako je teško predvidjeti tačnu budućnost, možemo očekivati da će mnogi tradicionalni poslovi, poput onih u maloprodaji, postati manje relevantni zbog tehnološkog napretka i automatizacije. Stoga, ulaganja treba usmjeriti u sektore koji su održivi i usklađeni sa poslovima budućnosti, kako bismo obezbijedili dugoročnu stabilnost i konkurentnost ekonomije", navodi sagovornik.

Trajno unaprijeđenje tržišta

Dakle, tržište rada u Bosni i Hercegovini suočava s ozbiljnim izazovima, kao što su visoka nezaposlenost i deficit radne snage, dok se istovremeno uvozi radna snaga za specifične sektore.

Iako povratak radnika iz inozemstva može donijeti određene koristi, politička i ekonomska nesigurnost, zajedno s niskim ulaganjima i slabom infrastrukturom, čine trajni povratak radnika i održivi ekonomski oporavak neizvjesnima.

Da bi BiH dugoročno unaprijedila tržište rada, sagovonrici ponovo ističu potrebu za jačanjem privatnog sektora, privlačenjem investicija, te ulaganjem u sektore povezane s globalnim tehnološkim trendovima i održivim razvojem, kako bi se stvorila konkurentna i stabilna radna snaga koja će zadovoljiti buduće potrebe tržišta.