Nakon što je sastanak lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH rezultirao sjednicom Vijeća ministara na kojoj je donesen niz značajnih odluka vezanih uz potporu brojnim infrastrukturnim projektima, plan je nastaviti dinamiku i tempo kako bi se i u idućih nekoliko dana operacionalizirao dogovor oko preostalih pitanja na evropskom putu zemlje, a sve u cilju što skorijeg dobivanja pregovaračkog okvira koji bi otvorio mogućnosti tehničkom početku pregovora s Evropskom unijom.
ADVERTISEMENT
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jučer je potvrdio kako će se sastanak lidera stranaka održati sutra poslijepodne u Sarajevu, osvrnuvši se pritom na rezultate prethodnog koji je doveo do sjednice Vijeća ministara.
Objasnio je i kako je pripremljeno nekoliko zakonskih rješenja koja bi trebalo usaglasiti, a onda bi se, u skladu s ranijom praksom, nakon nekoliko dana ponovno održala sjednica Vijeća ministara.
Čović tom prilikom dodao i kako je želja da se utvrdi ritam kojim bi se riješile zaostale zadaće, a prvenstveno se tu misli na evropski put, dok je u kontekstu glavnog pregovarača naveo kako su napravljeni određeni standardi te kako predsjedateljica Vijeća ministara BiH treba postaviti okvir za čitav taj proces koji ima svoje zakonsko utemeljenje, a tek će na kraju doći imenovanje.
Osvrnuo se i na ime koje se spominjalo u kontekstu glavnog pregovarača kazavši kako posao još nije završen.
Istodobno, jučer je procese koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom komentirao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, potvrdivši kako su Federacija i Republika Srpska usaglasile Plan rasta, odnosno set reformi, i to s predstavnicima Evropske unije, no tada su, upozorio je Dodik, tri od četiri kantona u FBiH u kojima je SDA u vlasti taj dogovor srušile.
Upitan očekuje li da će na sastanku lidera koalicije biti postignut dogovor oko Plana rasta, podsjetio je kako je dogovor zapravo postignut ranije, dodavši kako taj proces mora biti otkočen u kantonima.
Uputio je pritom i na činjenicu da su RS i FBiH s predstavnicima Unije imali usuglašen stav oko svih 113 pitanja iz navedenog dokumenta koji je, podsjećamo, preduvjet operacionalizacije Plana.
Podsjećamo, u ovom trenutku o unutarnjem dogovoru ovise dvije stvari - na političkom nivou to je pregovarački okvir koji će omogućiti sazivanje prve međuvladine konferencije i početak pregovora, dok se druga odnosi na prvu tranšu iz ambicioznog Plana Evropske unije za zemlje zapadnog Balkana. U kontekstu početka pregovora, osim imenovanja pregovarača, potrebno je donijeti i nekoliko zakonskih rješenja, poput onoga o sudovima, kao i VSTV-u, a upravo će navedena pitanja biti predmet novoga kruga pregovora vladajućih.
Kada bi se produktivno ozračje dodatno poboljšalo kroz novi ciklus razgovora, značajno bi porasli izgledi da u ovoj godini počnemo proces pregovora koji se od uvođenja "nove metodologije" 2020. godine otvaraju po klasterima (šest klastera), a vode se i zatvaraju po pojedinačnim poglavljima (33 pregovaračka poglavlja).
Pozicije za pregovore pripremaju se na osnovi screeninga, a pripremaju ih obje strane. Screening je osnova za izradu pregovaračke pozicije države kandidatkinje te osnova za države članice za izradu zajedničke pregovaračke pozicije EU-a.
Poziciju Vijeću EU uvijek prva dostavlja, odnosno na međuvladinoj konferenciji izlaže država kandidatkinja, a u njoj naznačuje kako namjerava preuzeti i provoditi acquis EU, pri tome obrazlažući svoje administrativne sposobnosti.
Zajedničku pregovaračku poziciju EU predlaže Evropska komisija, a usvaja je Vijeće EU jednoglasno. S druge strane, za okončanje procedura dobivanja prve tranše sredstava potrebno je riješiti situaciju s već navedenom blokadom u nekoliko kantona. Zbog navedene problematike BiH je jedina ostala izvan dogovora o Planu rasta, dokumentu koji je za BiH predvidio nešto više od milijardu eura pomoći, ali i otvaranje brojnih mogućnosti u obliku uvezivanja s jedinstvenim tržištem Evropske unije, ali i jačanje ekonomske integracije u okviru zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta na osnovi pravila i standarda EU-a, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim ekonomijama.