ADVERTISEMENT

Iskusni diplomata mnogo je dao zemlji domaćina u procesu liberalizacije viznog režima, koji je omogućio da od 15. decembra 2010. godine svi građani BiH putuju u EU bez viza.

"Naveo bih samo jedan jednostavan primjer u prilog tome koliko je proširenje važno u ovom trenutku. Naime, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen posjetila je Bosnu i Hercegovinu pet puta od oktobra 2021. godine. EU i njene države članice su najlojalniji partner ove zemlje i daleko najveći investitor u odnosu na druge", kaže Soreca u uvodu intervjua za Euronews.

Euronews BiH: Danas je 29 godina od potpisivanja Dejtona, može li Bosna i Hercegovina sa trenutnim Ustavom biti članica Evropske unije?

"Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo je izuzetno značajno i okončalo je najdestruktivniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Tri decenije kasnije, zemlja se još uvijek oporavlja od posljedica rata 1992-95. godine i potrebno je još mnogo toga uraditi na pomirenju. Često čujete da se govori o prelasku od Dejtona do Brisela. Uvjeren sam, na osnovu mog profesionalnog iskustva u regionu, da transformativna snaga evropskog puta predstavlja najbolju garanciju prosperiteta i sigurnosti zemlje. Kada je riječ o ustavnom uređenju, podsjećam da je moto EU 'Ujedinjeni u različitosti' i da se uređenja u državama članicama EU itekako razlikuju. Neke su centralizovane, druge više decentralizovane. Ono što je najvažnije nije samo uređenje koliko funkcionisanje sistema. Država će morati osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU. Pristupni pregovori, nakon što se otvore, biće mjesto gdje će se praviti neophodni napredak u smislu funkcionalnosti".

Decentralizovana BiH može u EU, diskriminatorske norme ne

"Decentralizovano uređenje je sasvim kompatibilno sa članstvom u EU, ali Bosna i Hercegovina mora reformisati svoje institucije kako bi bila u mogućnosti da efektivno učestvuje u donošenju odluka u EU i da u potpunosti implementira i primjenjuje EU zakonodavstvo i standarde. Kao država članica EU, Bosna i Hercegovina bi takođe morala imati mogućnost da imenuje predstavnike koji govore u ime cijele zemlje u različitim institucijama EU.

Takođe, da bi pristupila EU, Bosna i Hercegovina će morati uskladiti svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i ukloniti diskriminatorne odredbe u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava proisteklom iz predmeta Sejdić-Finci. Kao što je predsjednica von der Leyen ponovila prije samo nekoliko sedmica u Sarajevu, vrata za članstvo u EU za Bosnu i Hercegovinu su širom otvorena, no to nikako ne može biti na štetu funkcionalnosti EU institucija. Razumljivo mi je da neki smatraju da EU ima beskonačne liste uslova za zemlje koje podnesu zahtjev za članstvo u EU. Ali svaka grupa mora imati set opštih pravila da bi bila funkcionalna – to vidimo i u svakodnevnom životu i to je jedini način da ovako složen sistem, sa 27 država članica, bude i efikasan".

"Budućnost BiH je u EU" (AP Photo/Virginia Mayo, File)

Euronews BiH: Izborni zakon, moguća reforma, status quo, ili nametanje?

"Potrebno je da BiH provede ustavne i izborne reforme da bi svi građani mogli efikasno ostvarivati ​​svoja politička prava, usklađivanjem Ustava sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa predmetom Sejdić-Finci. Pri tome je od ključnog značaja da se ne preduzimaju bilo kakvi zakonodavni, ili politički koraci koji bi otežali provedbu sudske prakse ESLJP vezane za predmet Sejdić-Finci, ili produbili podjele. Osim uklanjanja diskriminatornih odredbi iz Ustava i Izbornog zakona, BiH i dalje treba uložiti dodatne napore na osiguranju integriteta i pravičnim izborima, uključujući osiguravanje transparentnosti u finansiranju političkih stranaka i registraciju političkih subjekata širom zemlje. Nedavni lokalni izbori su provedeni uglavnom uspješno, ali nepravilnosti ipak podrivaju povjerenje građana u proces. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na lokalnim izborima po prvi put isprobala nove tehnologije, uz podršku EU i drugih aktera iz međunarodne zajednice. Ove tehnologije uključuju elektronska sredstva za identifikaciju birača i elektronsko skeniranje glasačkih listića kako bi se spriječile manipulacije i olakšalo prebrojavanje. Lično sam bio u prilici da vidim kako se te tehnologije koriste na biračkom mjestu u Starom Gradu na dan izbora. Sada je važno da nadležni u BiH nadograde pilot projekte i planiraju za Opšte izbore 2026. godine".

OHR nespojiv sa članstvom

Euronews BiH: Kakva je budućnost OHR?

"Nikada nije bilo predviđeno da OHR bude trajni element ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine. Opsežna međunarodna supervizija je u principu nespojiva sa članstvom u EU, i OHR se mora zatvoriti u određenom stadiju evropskog puta Bosne i Hercegovine. Ciljevi i uslovi za zatvaranje OHR-a su navedeni u Agendi 5+2. Međutim, isti još uvijek nisu ispunjeni. Da bi došlo do zatvaranja OHR-a, politički lideri se moraju suzdržati od retorike i djelovanja usmjerenih na podjele, te uspostaviti mirnu, održivu državu koja je nepovratno na putu evropskih integracija. Mora se prestati sa dovođenjem u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i moraju se intenzivirati napori na ispunjenju zahtjeva iz Agende 5+2".

Euronews BiH:Da li je Bosna i Hercegovina ispunila svoj dio posla nakon što je Evropsko vijeće u martu odobrilo početak pregovora za članstvo BiH u EU?

"Zeleno svjetlo koje je Evropsko vijeće dalo za otvaranje pristupnih pregovora u martu je označilo veliku prekretnicu na evropskom putu BiH. Važno je istaći i to da je zeleno svjetlo znak da su države članice EU prepoznale napredak koji je BiH ostvarila do marta u usvajanju reformi koje zemlju približavaju ispunjavanju uslova za članstvo u EU. Tom

napretku su doprinijeli svi nivoi vlasti i jasno je pokazao da je napredak moguć kada postoji politička volja. Međutim, kao što je navedeno u nedavnom Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, od marta su reforme u zastoju. Nadležni u Bosni i Hercegovini takođe nisu uspjeli postići saglasnost oko Reformske agende, koja bi bila na potrebnom nivou ambicije, što bi zemlji omogućilo da iskoristi predviđenih milijardu eura prema Planu rasta. Ovakav izostanak napretka uzrokuje stvarne, konkretne posljedice za građane Bosne i Hercegovine. BiH bilježi jednu od najvećih stopa emigracije u svijetu, a rast i ulaganja su na mnogo manjem nivou nego što bi trebali biti, imajući u vidu povoljan geografski položaj Bosne i Hercegovine, obrazovanu radnu snagu i s ponosom isticanu industrijsku tradiciju".

Proširenje je šansa za BIH (AP Photo/Jean-Francois Badias, File)

Blokade i podjele guše BIH

"Retorika i djelovanje u pravcu podjela, kao i stalne blokade, guše potencijal Bosne i Hercegovine i budućnost zemlje. I ono najvažnije - uskraćuju bh. građanima pogodnosti koje bi im EU mogla staviti na raspolaganje odmah, mnogo prije formalnog članstva. U posljednje vrijeme uočavam određene optimističnije signale da su politički akteri shvatili potrebu da se krene naprijed, da odgovore na pozive građana, posebno mladih koji žele evropsku budućnost. Prošlosedmični sastanak lidera, a potom i sjednica Vijeća ministara BiH su pokazali da se vladajuća koalicija na državnom nivou uspjela usaglasiti oko određenih neriješenih pitanja. Generalni direktor Generalne direkcije za politike susjedstva i pregovore o proširenju (DG NEAR) Gert-Jan Koopman boravio je u ponedjeljak u Sarajevu s ciljem da ohrabri sagovornike da ubrzaju iskorake na na evropskom putu i iskoriste priliku koju pruža Plan rasta. Iskreno se nadam da će se napredak nastaviti i da će nadležni u BiH uspjeti finalizirati Reformsku agendu zemlje za Plan rasta i dostaviti je Evropskoj komisiji u narednim sedmicama".

"EU je mnogo više od investitora, najuspješniji evropski mirovni projekat"

"EU i Bosna i Hercegovina imaju zajednički interes da se BiH pridruži EU. Lično preferiram da govorim o ponovnom ujedinjenju prije nego proširenju. EU je prirodni dom Bosne i Hercegovine. Ova zemlja je srce Evrope, a moj tim i ja smo snažno posvećeni pružanju podrške zemlji da napreduje na svom evropskom putu. Svakako stoji i to da rad u Bosni i Hercegovini donosi posebne izazove, imajući u vidu složeno institucionalno uređenje i neizbrisive traume posljednjeg rata. Ali to samo znači da moramo raditi još i više i sa još više predanosti. No, bez obzira na to koliko vrijedno EU radi, primarna odgovornost za napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu ostaje na vlastima ove zemlje. EU je najuspješniji mirovni projekat našeg kontinenta i iz tog razloga uvođenje Zapadnog Balkana u EU ima poseban značaj. Predsjednica von der Leyen je govorila o proširenju kao „odgovoru na poziv istorije“. U svijetu koji je sve nestabilniji, svi imamo odgovornost da odgovorimo na taj poziv i radimo na osiguranju mira i prosperiteta širom našeg kontinenta", jasan Soreca.

Euronews BiH:Zašto se kasni? Ko koči?

"Složena struktura u Bosni i Hercegovini otvara prostor za blokade rada vlasti u svakom trenutku. Uprkos složenosti, sistem može funkcionisati kada politički lideri odluče da prioritet daju saradnji, a ne podjelama. Neophodni su pozitivni kompromisi po pitanjima koja su građanima važna za dalji napredak. Stoga je velika šteta da je tako brzo nakon što je Bosna i Hercegovina u martu dobila zeleno svjetlo za pristupne pregovore, napredak na evropskom putu zamrznut. Umjesto stvaranja pozitivnog zamaha nakon ove značajne odluke, mjeseci nakon martovske odluke obilježeni su retorikom podjela i istim takvim djelovanjem, a što je stvorilo dodatne tenzije u zemlji. Bez obzira na to, pristupanje EU je cilj koji je zajednički svima u zemlji. Spomenuo sam da su prisutni određeni pozitivni znaci kada je u pitanju napredak na evropskom putu i nastaviću podržavati i olakšavati sve napore u Bosni i Hercegovini koji će omogućiti zemlji da se kreće naprijed ka evropskoj budućnosti.

Zadaci na EU putu za lidere ( Izvor: Srna )

Euronews BiH: Šta Bosna i Hercegovina sada konkretno treba učiniti kako bi napredovala na putu ka EU?

"Evropsko vijeće, najviše političko tijelo EU, koje okuplja lidere zemalja članica EU, jasno je navelo da Bosna i Hercegovina mora poduzeti relevantne korake kako bi dostigla narednu stepenicu na putu pristupanja EU, a to je usvajanje pregovaračkog okvira. Ti koraci podrazumijevaju usvajanje niza zakona, koji su do sada bili na čekanju, u skladu sa evropskim standardima, kao što su Zakon o sudovima, sveobuhvatni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli. Još jedan veoma važan korak koji je potrebno da vidimo prije usvajanja pregovaračkog okvira jeste imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima sa EU. Ovaj tim će morati moći nastupati u ime cijele zemlje. Potrebno je takođe da Bosna i Hercegovina imenuje državnog koordinatora za IPA fondove i usvoji Program integrisanja za pravnu stečevinu, a što je zapravo set EU zakona i standarda kojih se moraju pridržavati sve zemlje kandidati".

Vrijeme ističe...

"S obzirom da je ostalo još samo mjesec dana, sve je manje izvjesno da će pregovarački okvir biti usvojen na narednom sastanku Evropskog vijeća zakazanom za 19. i 20. decembar.

Previše vremena je izgubljeno. Ipak, nije nemoguće provesti relevantne korake do decembra, a Bosna i Hercegovina je u prošlosti pokazala da može brzo usvojiti zakone kada politički lideri postignu konsenzus. Takođe treba napomenuti da će sastanku Evropskog vijeća prethoditi Samit sa liderima partnerskih zemalja Zapadnog Balkana 18. decembra. Ovo je druga godina zaredom da sastanku Evropskog vijeća prethodi samit EU-Zapadni Balkan, što je jasan znak da se region integriše u aparat za donošenje odluka EU čak i prije članstva".

Euronews BiH: Plan rasta je zapeo. Zašto?

"Plan rasta EU za Zapadni Balkan je prilika bez presedana za podsticanje regionalne saradnje i pristupa tržištu EU, uz korištenje pomoći EU od 6 milijardi eura za provedbu prijekopotrebnih reformi na lokalnom nivou. Za Bosnu i Hercegovinu i ostale zemlje u regionu, to bi moglo imati transformativni učinak na ekonomiju, na način da će privući investicije i otvoriti radna mjesta, te potaknuti socioekonomsku konvergenciju i ubrzati usklađivanje sa zahtjevima za članstvo. Plan rasta donosi, i to mnogo prije formalnog članstva, više važnih i konkretnih benefita koji su inače mogući tek nakon pristupanja i upravo će to najviše značiti građanima i poslovnim subjektima. Istina je da je Bosna i Hercegovina propustila priliku za ranu isplatu prve tranše finansiranja na koju ima pravo u okviru Instrumenta za reformu i rast iz Plana rasta. Prva tranša će biti isplaćena u narednim sedmicama za ostalih pet EU partnera sa Zapadnog Balkana", kaže ambasador EU.

Kako do novca iz plana rasta?-Dogovorom. ( Izvor: Srna )

Prva tranša Plana rasta za BiH može biti isplaćena retroaktivno, ako...

"Ali, dozvolite da potvrdim da je još uvijek moguće da domaće vlasti dostave Reformsku agendu, postavljenu dovoljno ambiciozno i da naknadno dobiju prvu tranšu, u iznosu od oko 70 miliona eura. Vidim pozitivne naznake koje ukazuju da bi Bosna i Hercegovina uskoro mogla dostaviti ambicioznu Reformsku agendu. Drago nam je da je Bosna i Hercegovina ponudila da bude domaćin narednog samita zemalja Zapadnog Balkana o Planu rasta, početkom decembra i bilo bi, naravno, veoma pozitivno da se do tada ovaj korak završi. Važno je naglasiti da Plan rasta znači više od jedne milijarde eura koju bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti do 2027. godine kroz implementaciju Reformske agende. Plan rasta također obuhvata mjere za ubrzano integrisanje sa jedinstvenim evropskim tržištem i Zajedničkim regionalnim tržištem, što će stvoriti prilike za poslovne subjekte i otvaranje radnih mjesta. Na primjer, sistem platnog prometa u EU, odnosno Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), značajno smanjuje troškove transfera novca širom Evrope. Očekuje se da će Crna Gora uskoro pristupiti SEPA-i, dok su druge zemlje u regionu u naprednim fazama priprema za pristupanje. Štaviše, EU nastavlja sa izradom EU novčanika digitalnog identiteta koji pružaju sigurno, pouzdano i privatno sredstvo digitalne identifikacije za sve u Evropi, što će biti mogućnost i za zemlje Zapadnog Balkana, omogućavajući državljanima, fizičkim i pravnim licima da dokažu ko su i da bezbjedno čuvaju, dijele i potpisuju važne digitalne dokumente. EU takođe proširuje mrežu „zelenih koridora“ na granicama EU sa Zapadnim Balkanom, čime se omogućava robama iz regiona lakši ulaz na jedinstveno evropsko tržište.

BiH ne smije propustiti nijednu od navedenih prilika".

Euronews BiH: Da li je BiH uskladila svoju vanjsku politiku sa EU? Šta treba uraditi?

"Bosna i Hercegovina usklađuje svoje stavove sa stavovima Evropske unije u multilateralnim forumima kao što su Generalna skupština Ujedinjenih nacija i Vijeće Evrope, što smatramo napretkom na evropskom putu, jer je Bosna i Hercegovina postigla i očuvala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno u pogledu istupa i restriktivnih mjera nakon ruske agresije na Ukrajinu".

Luigi Soreca, poznavalac balkanskih prilika ( Izvor: AP Photo/Hektor Pustina, arhiv)

Restriktivne mjere za Rusiju, Bjelorusiju...

"Međutim, iako je Bosna i Hercegovina formalno usklađena, i dalje je izazovna implementacija restriktivnih mjera protiv Rusije i Bjelorusije. EU lideri su jasno naveli da je održavanje bliskih veza sa Rusijom i Bjelorusijom nespojivo sa evropskim putem. Evropski put podrazumijeva usvajanje evropskih vrijednosti. Evropska unija je postigla dogovor oko 14 paketa sankcija u širokom obimu i bez presedana u odgovoru na invaziju Rusije na Ukrajinu u punom obimu. Očekuje se da BiH osigura temeljno provođenje ovih mjera i uloži dalje napore da zatvori prostor za strano uplitanje i manipulaciju informacijama", potcrtava Soreca.

Euronews BiH: Dakle, traži li se od BiH da uvede vize za Rusiju, Kinu, Tursku?

"EU ima viznu politiku i od svojih država članica očekuje pridržavanje te politike do trenutka pristupanja. Mislim da je razumno očekivati ​​da se i zemlje koje se žele pridružiti EU progresivno usklađuju sa ovom politikom. BiH je ukinula sporazume o bezviznom režimu sa Bahreinom u septembru 2023. godine i Omanom u januaru 2024. godine i to vidimo kao napredak u tom pravcu. Očekujemo dalje postepeno usklađivanje u narednim godinama. Najbolje mjesto za razgovor o ovim pitanjima biće pristupni pregovori, nakon što budu

otvoreni", navodi.

Bezbjednost regiona i sloboda javne riječi

Euronews BiH: Kakva je sigurnost BiH i regiona u svjetlu rata u Ukrajini i sukoba u Gazi?

"Neposredno nakon što je Rusija pokrenula protivpravnu agresiju punog obima u Ukrajini, EU je udvostručila broj vojnika EUFOR-a, a dodatne snage su u pripravnosti u svojim matičnim zemljama i u regiji i mogu se rasporediti u okviru mandata EUFOR-a. Potpuno smo posvećeni pružanju podrške institucijama Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnog i bezbjednog okruženja".

Euronews BiH: Šta je sa slobodom izražavanja i sigurnošću novinara?

Sloboda javne riječi uslov nastavka EU puta (Izvor: Snežana Mitrović)

"Trenutno stanje slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuće. Postoji politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje novinara i medijskih radnika i nedostatak institucionalnog odgovora na takve slučajeve. I dalje je prisutan politički uticaj na javne emitere, a njihova finansijska održivost je ugroženija nego ikad. Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj ima zastrašujuće efekte na slobodu izražavanja. Pored toga, ako se usvoji zakonodavna inicijativa u Kantonu Sarajevo da se propišu sankcije za online ‘lažne vijesti’, to bi se moglo zloupotrijebiti za ograničavanje slobode medija. Bili smo jasni da ne može biti kompromisa oko temeljnih vrijednosti na evropskom putu, i potrebno je da Bosna i Hercegovina ojača zaštitu slobode izražavanja i slobode medija. Bilo je pozitivnih pomaka – na primjer, sva tužilaštva i agencije za provođenje zakona su imenovale kontakt osobe zadužene za odgovor na prijetnje novinarima. Ipak, potrebno je uraditi još mnogo toga. EU inače i konkretno Ured kojim ja rukovodim će nastavit pružati podršku u zaštiti temeljnih vrijednosti u Bosni i Hercegovini".