U zgradi Parlamenta Bosne i Hercegovine otvorena je prva rasprava o kritičnim sirovinama u državi, koja uključuje potencijale i izazove rudarenja takvih materijala poput litijuma, cinka, kobalta.
ADVERTISEMENT
Nakon press konferencije na kojoj je govorio zastupnik u Parlamentu BiH i predsjednik Zelenog kluba parlamenta Saša Magazinović, Centar za politike i upravljanje je predstavio svoju analizu na temu "Kritični materijali u BiH - potencijal, perspektive i izazovi. Dijalog je zatvoren panel diskusijom u kojoj su učestvovali parlamentarci i stručnjaci.
Magazinović je istaknuo da je ovo "prvi put da se u nekoj našoj instituciji otvara ova tema", koja je u Srbiji uveliko predmet rasprava. On ističe kako se nisu okupili s ciljem vođenja kampanje za ili protiv, nego da se otvori dijalog.
"Otvorili mi dijalog ili ne, ovo će ubrzo biti tema u BiH", poručio je Magazinović.
Rekao je da u kritičnim resursima postoji veliki potencijal upravo zato što ih nema dovoljno, kako im i sam naziv govori, ali smatra da postoje i brojni izazovi u rudarenju ovih resursa. Kao najveći izazov ističe zagađenje vode usljed ekstrakcije nekih ruda.
Članovi Centra za politike i upravljanje Haris Abaspahić i Azra Bećirović, te geolog Amer Smailbegović predstavili su analizu, koja je prema riječima Smailbegovića, "dotaknula samo vrh ove teme".
Predstavili su trendove na globalnom tržištu kritičnih sirovina, planove EU u smislu zelene energije, geološki potencijal BiH, ekonomski potencijal te dosadašnje ekonomske pokazatelje u BiH.
Najzanimljiviji dio analize odnosi se na potencijale BiH i trenutna istraživanja. Među najznačajnijim količinski su rezerve boksita, koje su procijenjene na 120 miliona tona. Postoje 53 nalazišta od kojih je sedam aktivnih iskopa rude. Zatim, rezerve cinka i olova koje iznose 56 miliona tona i najviše ih ima u Srebrenici i Olovu, a projekti su u razvoju i u Rupicama i Veovači u Varešu.
Litijuma najviše ima na sjeveru, u srednjoj i istočnoj BiH. Na području Lopara i Ugljevika postoje rezerve u iznosu od 1,5 miliona tona, a istraživanja ove rude se obavljaju i u sklopu preliminarnih istraživanja u Čajniču, Jezeru i Šipovu. Očekuje se da bi već sljedeće godine mogli biti podneseni prvi zahtjevi za koncesije.
Rezerve antimona u BiH su procijenjene na na 200.000 tona, s primarnim nalazištima u Čemernici. Utvrđene rezerve zlata nalaze se u Fojnici, Kreševu, Gornjem Vakufu i riječnim slivovima Lepenice, Lašve i Fojnice. Potencijalne rezerve nikla i kobalta iznose oko 3 miliona tona u blizini Živinica i na obroncima planine Ozren.
U analizi su se iz CPU-a dotaknuli i štetnosti za okoliš, ali i ekonomskih prilika za BiH.
Nakon predstavljanja analize, održana je panel diskusija na kojoj su učestvovali parlamentarci i članovi Zelenog kluba Želimir Nešković i Damir Džeba, geolog Hazim Hrvatović, ekonomista Faruk Hadžić i profesor Vedran Zubić.