Svemirski kamen koji je udario u Zemlju prije 66 miliona godina na kraju perioda krede izazvao je globalnu katastrofu koja je osudila dinosauruse i mnoge druge oblike života. Međutim 200 puta veći meteorit sletio je prije 3,26 milijardi godina, uzrokujući razaranja širom svijeta u još većim razmjerama, prema najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".
ADVERTISEMENT
Ta je katastrofa zapravo mogla biti korisna za ranu evoluciju života jer je, kažu istraživači, služila kao "divovska bomba za gnojivo" za bakterije i druge jednoćelijske organizme zvane arheje koji su dominirali u to vrijeme.
Drevna katastrofa omogućila je ovim organizmima pristup ključnim nutrijentima, kao što su fosfor i željezo, prenosi Reuters.
Istraživači su procijenili efekte ovog udara meteorita koristeći dokaze iz drevnih stijena u regiji na sjeveroistoku Južne Afrike koja se zove Barberton Greenstone Belt.
"Život se ne samo brzo oporavio kada su se uslovi vratili u normalu u roku od nekoliko godina do decenija, već je zapravo napredovao", rekla je geolog sa Univerziteta Harvard Nađa Drabon, glavni autor studije.
Zemlja je bila mnogo drugačije mjesto tokom paleoarhejske ere kada se to dogodilo, a udari meteorita bili su veći i češći, napomenula je.
"Meteorit je bio karbonski hondrit koji je bio bogat ugljikom, a sadržavao je i fosfor. Njegov prečnik je bio otprilike 37-58 km, što ga čini otprilike 50-200 puta većim od mase asteroida koji je zbrisao dinosauruse", rekao je Drabon.
Prema njenim riječima, efekti udara bili su brzi i žestoki, odnosno meteorit je udario s toliko energije da su se on i svaki sediment ili stijena u koju je udario rasuli.
"Udar se vjerovatno dogodio u okeanu, izazvavši cunami koji je zapljusnuo svijet, pocijepao morsko dno i poplavio obale. Na kraju bi se mnogo energije udara prešlo u toplinu, što znači da je atmosfera počela da se toliko se zagrejao da je gornji sloj okeana počeo da ključa", dodao je Drabon.
Procijenila je da će vjerovatno biti potrebno nekoliko godina do decenija da se prašina slegne i da se atmosfera dovoljno ohladi da se vodena para vrati u okean. Međutim, napomenula je, meteorit je isporučio veliku količinu fosfora, nutrijenta za mikrobe koji je ključan za molekule centralne za skladištenje i prijenos genetskih informacija.
Cunami je također pomiješao duboke vode bogate gvožđem u pliće vode, stvarajući okruženje idealno za mnoge vrste mikroba jer im gvožđe daje izvor energije.
„Zamislite ove udare kao ogromne bombe od gnojiva. Smatramo da su udari meteorita katastrofalni i štetni po život, a najbolji primjer je udar Chicxulub (na meksičkom poluostrvu Jukatan) koji je doveo do izumiranja ne samo dinosaura nego i 60-80 posto životinjskih vrsta na Zemlji, ali prije 3,2 milijarde godina, život je bio mnogo jednostavniji", rekao je Drabon.
Navela je da su mikroorganizmi relativno jednostavni, raznoliki i da se razmnožavaju velikom brzinom, prema riječima harvardskog geologa i koautora studije Andrewa Knolla, Zemlja je u to vrijeme bila nešto poput vodenog svijeta, s ograničenom pojavom vulkana i kontinentalnih stijena.
Dokazi o udaru uključivali su hemijske tragove meteorita, male sferične strukture formirane od stijena istopljenih udarcem i komade morskog dna pomiješane s drugim krhotinama koje je cunami razbio u sedimentne stijene, navodi se u studiji.