ADVERTISEMENT

Oko pet miliona građana rođenih na Zapadnom Balkanu danas živi u inostranstvu. Taj podatak se navodi u Redovnom ekonomskom izveštaju Svjetske banke za naš region, koji je objavljen prije mjesec dana.

U istom dokumentu stoji da svaki četvrti građanin rođen u zemljama zapadnobalkanske šestorke odlazi u inostranstvo.

Većina Albanaca emigrira u Italiju ili Grčku, Crnogoraca u Srbiju, a Srba u Njemačku, Švicarsku ili Austriju, navodi Svjetska banka. Građani ovog područja selili su se iz raznih razloga, ali potraga za boljim ekonomskim mogućnostima zajednički je trend tokom svih godina, piše Euronews.rs

Ekonomista Svjetske banke Mauro Testaverde ističe kako se podaci za Srbiju razlikuju od podataka drugih zemalja.

"Kada su određene kategorije ljudi koji žive u inostranstvu u pitanju, rodna zastupljenost je gotovo izjednačena. Dakle, polovina su žene, polovina su muškarci sa određenim varijacijama po zemljama. Što se tiče obrazovanja u cjelini, vidimo da su migranti nižeg nivoa obrazovanja.

Podaci za Srbiju kažu da je udio obrazovanijih u inostranstvu veći nego u drugim zemljama", navodi Testaverde.

Demografi objašnjavaju da se podaci vjerovatno odnose na radnu snagu, a ne na ukupno stanovništvo, te da je Evropska unija naše ključno ishodište. Jedan od glavnih razloga za odlazak je mogućnost veće zarade.

"Nije dobro, naravno, da ostajete bez radne snage, jer mi smo demografski staro društvo, isto kao i Evropska unija. To je jedan od razloga zašto oni imaju izuzetno veliku potrebu za radnom snagom. I to je ono što je, da kažemo, starenje na neki način indukovalo i posebne vrste potreba, kada govorimo o strukturi poslova koji su potrebni u tim zemljama, da je velika potražnja", kaže Vladimir Nikitović iz Instituta za društvenu nauku.

U izvještaju Svjetske banke navode i pozitivne aspekte ekonomskih migracija. Jedan od njih su doznake koje kući šalje gotovo 70 posto zapadnobalkanskih emigranata i koje predstavljaju važan i stabilan izvor prihoda zemljama ovog regiona.