ADVERTISEMENT

Trump je često kritikovao kampanju protiv velikog povećanja cijena slanine, žitarica, krekera i drugih proizvoda, piše AP.

„Spustićemo ih“, rekao je kupcima tokom septembarske posjete prodavnici u Pensilvaniji.

Ali inflacija cijena hrane koja je zapanjila SAD - i druge dijelove svijeta - 2021. i 2022. godine imala je komplikovane uzroke koje je teško riješiti, od pandemije do rata u Ukrajini do ptičijeg gripa. Mnogi ekonomisti smatraju da bi Trumpovi planovi, uključujući uvođenje carina na uvezenu hranu i deportaciju radnika bez dokumenata, zapravo mogli dovesti do rasta cijena hrane.

Od oktobra, američke cijene hrane koja se jede kod kuće porasle su za 28 posto u odnosu na 2019, prema vladinim podacima objavljenim u srijedu. Ali rast je dostigao vrhunac 2022. godine; Između oktobra 2023. i oktobra 2024. cijene hrane su porasle za 2%, što je bilo niže od ukupne stope inflacije.

Šok naljepnica u supermarketu ipak je pogodio američko biračko tijelo. Oko 7 od 10 glasača, uključujući 70 posto žena i 63 posto muškaraca, reklo je da su veoma zabrinuti zbog cijene hrane i namirnica, navodi AP VoteCast, istraživanje na više od 120.000 glasača. Samo 1 od 10 je rekao da nije previše zabrinut ili nimalo zabrinut.

(Izvor: AP Photo/Alex Brandon)

Trump je odlučno pobijedio među glasačima koji su rekli da su "veoma" zabrinuti. Oko 6 od 10 birača u toj grupi ga je podržalo, dok je 4 od 10 podržalo potpredsjednicu Kamalu Haris, njegovu demokratsku rivalku. Harris je osvojila veliku većinu birača koji su bili donekle zabrinuti, ne previše zabrinuti ili nimalo zabrinuti.

Upitan kako će sniziti cijene namirnica tokom septembarske gradske vijećnice u Mičigenu, Trump je rekao da će tarife pomoći američkim poljoprivrednicima. Trump je pozvao na uvođenje carine od 60% na proizvode proizvedene u Kini i "univerzalne" carine od 10% do 20% na svu drugu stranu robu koja ulazi u Sjedinjene Države. U nekim govorima spominjao je i veće procente.

Trump je rekao da su američki farmeri bili "desetkovani" jer SAD dozvoljava unošenje toliko poljoprivrednih proizvoda u zemlju. Od 2021., SAD su uvozile 60% svježeg voća, 38% svježeg povrća — isključujući krompir i gljive — i 10% govedine, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede.

"Moraćemo da budemo pomalo kao druge zemlje", rekao je. “Nećemo dozvoliti da dođe toliko toga. Pustićemo naše farmere da rade.”

Ali David Ortega, profesor ekonomije i politike hrane na Državnom univerzitetu u Michigenu, rekao je da se proizvođači hrane oslanjaju na uvoznu robu poput đubriva, opreme i materijala za pakovanje. Ako budu primorani da plaćaju više za te artikle, podići će cijene, rekao je Ortega.

Američki farmeri bi također mogli imati problema s prodajom svoje robe u inostranstvu, jer bi druge zemlje vjerovatno odgovorile uzvratnim carinama, rekao je on. Oko 20% američke poljoprivredne proizvodnje izvozi se svake godine, prema USDA.

(Izvor: AP Photo/Paul Sancya)

Američki biro za farmu nije odgovorio na zahtjev za komentar od Associated Pressa. Udruženje potrošačkih brendova, koje predstavlja velike prehrambene kompanije kao što su Coca-Cola i Nestle, kao i kompanije za ličnu njegu poput Procter & Gamble, kaže da su mnogim njenim članovima potrebni sastojci koji se uzgajaju izvan SAD-a, kao što su kafa, banane i čokolada.

Trump je rekao da su američki farmeri bili "desetkovani" jer SAD dozvoljava unošenje toliko poljoprivrednih proizvoda u zemlju. Od 2021., SAD su uvozile 60% svježeg voća, 38% svježeg povrća — isključujući krompir i gljive — i 10% govedine, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede.

"Moraćemo da budemo pomalo kao druge zemlje", rekao je. “Nećemo dozvoliti da dođe toliko toga. Pustićemo naše farmere da rade.”

Ali David Ortega, profesor ekonomije i politike hrane na Državnom univerzitetu u Mičigenu, rekao je da se proizvođači hrane oslanjaju na uvoznu robu poput đubriva, opreme i materijala za pakovanje. Ako budu primorani da plaćaju više za te artikle, podići će cijene, rekao je Ortega.

Američki farmeri bi također mogli imati problema s prodajom svoje robe u inostranstvu, jer bi druge zemlje vjerovatno odgovorile uzvratnim carinama, rekao je on. Oko 20% američke poljoprivredne proizvodnje izvozi se svake godine, prema USDA.

Američki biro za farmu nije odgovorio na zahtjev za komentar od Associated Pressa. Udruženje potrošačkih brendova, koje predstavlja velike prehrambene kompanije kao što su Coca-Cola i Nestle, kao i kompanije za ličnu njegu poput Procter & Gamble, kaže da su mnogim njenim članovima potrebni sastojci koji se uzgajaju izvan SAD-a, kao što su kafa, banane i čokolada.

"Postoji fundamentalna nepovezanost između navedenog cilja smanjenja cijena namirnica i tarifne politike koja samo može povećati te troškove", rekao je Tom Madrecki, potpredsjednik asocijacije za kampanje i posebne projekte.

Ortega je rekao da bi Trumpovi planovi da deportuje ljude koji se ilegalno nalaze u SAD-u također mogli povećati cijene namirnica. U lancu ishrane u SAD-u ima više od 2 miliona radnika bez dokumenata, rekao je on, uključujući oko milion radnika koji rade na farmama, 750.000 radi u restoranima i 200.000 u proizvodnji hrane.

U gradskoj vijećnici u Michigenu, Trump je rekao da bi smanjenje troškova energije povećanjem bušenja nafte i plina također smanjilo cijene hrane.

„Ako pravite krofne, ako pravite automobile, šta god da pravite, energija je velika stvar, a mi ćemo to dobiti. Moja je ambicija da vaš račun za struju u roku od 12 mjeseci bude manji za 50%”, rekao je.

Energija čini relativno mali dio troškova proizvodnje i prodaje hrane. Za svaki dolar potrošen na hranu 2022. godine, nešto manje od 4 centa otišlo je na troškove energije, prema USDA. Poljoprivredna proizvodnja koštala je 8 centi, a prerada hrane 14 centi.

Joseph Glauber, viši naučni saradnik u Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambene politike, rekao je da su cijene energije važne, ali da su već značajno pale u protekloj godini.

„Mislim da bi Trampovoj administraciji bilo teško da ima veliki uticaj na cene energije u kratkom roku“, rekao je Glauber.

Na pitanje da li je Trump imao planove osim energije i tarifa za smanjenje troškova namirnica, glasnogovornik njegovog tranzicijskog tima nije dao više detalja.

“Američki narod ponovo je izabrao predsjednika Trumpa velikom razlikom, dajući mu mandat da provede obećanja koja je dao tokom kampanje. On će isporučiti”, rekla je Karoline Leavitt.

(Izvor: AP Photo/Paul Sancya)

Maria Kalaitzandonakes, docentica poljoprivredne i potrošačke ekonomije na Univerzitetu Illinois, rekla je da njeno istraživanje pokazuje da većina glasača misli da političari mogu sniziti cijene namirnica.

Jordan Voigt, 34, samohrana majka dvoje mališana, kaže da trenutno živi sa roditeljima u blizini Ashevillea u Sjevernoj Karolini, jer su troškovi goriva i namirnica postali tako visoki.

Voigt je rekla da je glasala za Trumpa, dijelom zato što vjeruje da je on biznismen koji može sniziti cijene.

"On ne kaže samo: 'Oh, ovo je koliko košta, američki narod to mora podnijeti. "Cijenim to", kaže Voigt tokom skupa u izbornoj noći. “On ustane i kaže: ‘Ne, američki narod to neće platiti."

"A on kaže: Morat ćeš smisliti način da to učiniš jeftinijim.”

Ali Ortega i drugi ekonomisti kažu da predsjednik vrlo malo može učiniti, posebno kratkoročno, da snizi cijene namirnica. Trajni pad cijena obično se dešava samo u strmim, dugotrajnim recesijama.

“Ljudi žele da se cijene namirnica spuste na nivoe prije COVID-a, a to se jednostavno neće dogoditi”, rekao je. “Deflacija nije nešto što želimo.”

Navodi da Bijela kuća nema dovoljno snage da brzo snizi cijene hrane.

Ali predsjednici mogu ohrabriti politike koje pomažu ukrotiti inflaciju cijena namirnica na duži rok, rekla je ona, poput povećanja konkurencije i ulaganja u infrastrukturu, poljoprivrednu tehnologiju i usjeve koji su otporni na štetočine i ekstremne vremenske uvjete.

"Snižavanje cijena hrane nije sjajno", rekao je

“Ono o čemu bismo umjesto toga željeli razmišljati je da vaš prihod ide u korak s vašim računima u odnosu na pad računa u trgovini.”