ADVERTISEMENT

Nordijske zemlje Evrope su spremnije za budućnost u kojoj se gotovina više ne koristi u transakcijama od ostatka Evrope, pokazala je nova analiza.

Finansplassen, norveška informativna stranica o finansijama, prikupila je podatke Svjetske banke, Eurostata i drugih javno dostupnih banaka podataka kako bi imala uvid u to koliko je svaka evropska zemlja prilagođena da omogući vojim građanima plaćaje bez gotovine.

Procijenili su broj dostupnih bankomata i platnih terminala na 100.000 ljudi, limit koji vlasnici kartica mogu potrošiti prilikom beskontaktne kupovine i broj ljudi koji koriste internet bankarstvo.

Manje bankomata znači da se zemlja manje oslanja na gotovinu, a veći broj terminala za plaćanje znači da postoji "veća infrastruktura" za elektronske transfere, naveo je portparol Finansplassena.

Njihova analiza je pokazala da je Norveška najspremnija za bezgotovinsku budućnost: jedna je od zemalja koja ima najmanje bankomata i oko 96 posto stanovništva koristi internet bankarstvo, navodi se u analizi.

Finska i Danska su na drugom i trećem mjestu u analizi jer imaju više bankomata od Norveške i nešto manje terminala za plaćanje, ali otprilike isti postotak ljudi koji koriste internet bankarstvo.

Holandija, Švedska, Island, Estonija, Litvanija, Kipar i Švajcarska zaokružile su prvih 10 u analizi, dok su Jermenija, Gruzija i Njemačka bile najmanje prilagođene bezgotovinskim sistemima.

Prema navedenoj studiji, pet od deset najboljih bezgotovinskih zemalja su nordijske zemlje.

Olle Pettersson, stručnjak za lične finansije u Finansplassenu, rekao je za Euronews Next da nordijske zemlje smatraju bezgotovinske sisteme "korisnim" jer ovi sistemi pomažu u prevazilaženju nekih njihovih izazova, kao što su rijetka gustina naseljenosti ili oštri vremenski uslovi koji otežavaju tradicionalno plaćanje.

Ove zemlje, takođe, imaju prednost, nastavio je Pettersson, jer imaju veliko povjerenje u javne institucije i malu populaciju, što im olakšava isprobavanje novih politika.

Najveća norveška banka DNB pozvala je javnost 2016. godine da prestane koristiti gotovinu jer je zabrinuta zbog nezakonitih aktivnosti poput pranja novca, navodi Independent.

Otprilike u isto vrijeme, potrošači su pohrlili na Vipps MobilePay, „nordijski mobilni novčanik“ koji omogućava njihovim korisnicima „da pošalju novac jednostavno kao slanje SMS-a“, navodi se na njihovoj veb stranici.

Pokrenut 2015. godine, Vipps MobilePay sada ima 11,5 miliona korisnika u Norveškoj, Finskoj i Danskoj, kažu iz kompanije.

Ali nedavno je norveški parlament pokrenuo korake da svoje građane vrati na gotovinu. U oktobru je parlament usvojio izmjene u svom Zakonu o finansijskim ugovorima koje će Norvežanima olakšati plaćanje gotovinom ako je potrebno.

"U digitalnom svijetu može se lako zaboraviti da postoji velika grupa ljudi koji nisu digitalni", rekla je tada Emilie Enger Mehl, norveška ministrica za pravosuđe i vanredne situacije.

"Gotovina je takođe važna pripravnost za društvo".

Norveška uprava za civilnu zaštitu (DSB) preporučuje da svi zadrže nešto novca zbog ranjivosti digitalnih sistema plaćanja na digitalne napade, piše Euronews.com.

"Svijet oko nas postaje sve problematičniji, s ratom, digitalnim prijetnjama i klimatskim promjenama", dodao je Mehl.

"Moramo biti spremni na dugotrajne nestanke struje, kvarove sistema ili digitalne napade koji dovode do neuspjeha rješenja za digitalno plaćanje."

U Danskoj, gotovinska plaćanja čine samo osam posto svih transakcija u zemlji 2023. godine, navodi se u dokumentu nacionalne banke.

Danci će češće koristiti mobilno plaćanje jer kupac "uvijek ima svoj mobilni sa sobom" i lako može doći do tačnog iznosa potrebnog za plaćanje, navodi se u izvještaju.

"Iako upotreba gotovine opada, ona je i dalje potrebna društvu", rekao je u saopštenju Christian Kettel Thomsen, guverner Nacionalne banke Danske.

Šta je podstaklo bezgotovinsko plaćanje?

Pandemija COVID-19 povećala je broj bezgotovinskih plaćanja širom svijeta, sa prosječne cifre od 91 bezgotovinskog plaćanja po osobi svake godine u 2017, na otprilike 135 u 2020. godini, podaci su Svjetske banke.

Evropska centralna banka (ECB) pronašla je sličan trend u Evropi. Istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da je 59 posto transakcija u 2022. obavljeno u gotovini, što je pad sa 72 posto u 2019.

ECB je saopštila da se promjena "ne može odrediti" jednim faktorom, ali sugeriše da je "ponašanje plaćanja" praktikovano tokom pandemije nadživjelo ograničenja.

Većina potrošača u Evropi preferira plaćanje karticama ili druge bezgotovinske načine plaćanja jer je to praktičnije. Ipak, 60 posto ispitanih i dalje je reklo da podržava način plaćanja u gotovini.