ADVERTISEMENT

Kada sudbina miješa karte, skoro 50 EU čelnika sastalo se baš u Budimpešti, kod Trumpovog vatrenog ljubitelja Viktora Orbana.

Europska politička zajednica zasijedala je krajem sedmice, sa jasnim dnevnim redom: Kako će se Europa pozicionirati nakon Trumpove pobjede?

Europa mora postati nezavisnija i otpornija - bez obzira na to ko vlada u Bijeloj kući u Washingtonu. Tako je upozorio Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, još u julu u intervjuu za DW tokom četvrtog sastanka Europske političke zajednice (EPZ) u Velikoj Britaniji.

Sada, neposredno nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, EPG sa svojih 47 članica okupilo se na petom samitu u Budimpešti.

Pitanje u centru pozornosti: Kako bi Europa trebala reagirati na izbornu pobjedu Donalda Trumpa? Što znači pobjeda republikanaca za podršku Ukrajini, sigurnosna jamstva NATO-a i obranu Europe od ruske prijetnje?

U svojoj pozivnici za sastanak u Mađarskoj Charles Michel istakao je da svjetske krize "ugrožavaju mir, stabilnost i prosperitet u našoj regiji“. Pored ruskog napada na Ukrajinu, nasilja na Bliskom istoku i sukoba u Africi, tu su i oslabljena svjetska ekonomija i rastući migracijski pritisak, naveo je Michel.

Procjenjuju Trumpov utjecaj i traže zajednički stav o Rusiji

Oko 50 europskih lidera pozvalo je na snažniji odbrambeni stav širom kontinenta koji više ne zahtijeva fundamentalnu ovisnost o Washingtonu, jer su priredili opreznu dobrodošlicu novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, piše AP.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky, koji je razgovarao s Trumpom nakon izbornog rezultata, imao je tople riječi o njemu. Međutim, osporio je tvrdnju budućeg predsjednika da bi rat Rusije s Ukrajinom mogao biti okončan za jedan dan.

"Ako će biti veoma brzo, to će biti gubitak za Ukrajinu", rekao je Zelensky.

Samit Europske političke zajednice u glavnom gradu Mađarske, Budimpešti ponovo je procijenio transatlantske odnose u nadi da će Trumpovo drugo predsjedništvo u SAD-u izbjeći sukobe njegove prve administracije.

“Izabrao ga je američki narod. On će braniti američke interese”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron ostalim liderima.

Samit u Mađarskoj (Izvor: AP Photo/Denes Erdos)

“Pitanje je da li smo voljni braniti europske interese. To je jedino pitanje. To je naš prioritet”, rekao je Macron.

Iznova i iznova, lideri su naglašavali da je potrebno pojačati europski odbrambeni napore.

Nakon samita mađarski premijer Viktor Orban ističe "Postojao je dogovor da Europa treba da preuzme više odgovornosti za osiguranje mira i sigurnosti. Da budemo potpuno jasni, ne možemo čekati da nas Amerikanci zaštite", rekao je Orban.

Samo riječi hvale za Trumpa

Tokom svog prvog mandata 2017-2021., Trump je insistirao od europskih NATO saveznike da troše više na odbranu, nekada i više od 2% bruto domaćeg proizvoda, te da se manje oslanjaju na američko vojno pokrivanje. Ta tačka je potpuno potonula.

“On nas je u NATO-u stimulisao da pređemo preko 2%. A sada je, takođe zahvaljujući njemu, NATO, ako izuzmete brojke SAD, iznad 2%”, rekao je šef NATO-a Mark Rutte.

Charles Michel, predsjednik vijeća 27-člane EU, složio se da je kontinent trebao manje ovisiti o Sjedinjenim Državama.

Samit u Mađarskoj (Izvor: AP Photo/Denes Erdos)

"Moramo biti više gospodari svoje sudbine“, rekao je. “Ne zbog Donalda Trampa ili Kamale Haris, već zbog naše djece.”

Tokom svoje predizborne kampanje, Trump je prijetio bilo čim, od trgovinskog rata s Europom do povlačenja iz NATO obaveza i fundamentalne promjene podrške Ukrajini u njenom ratu s Rusijom - svim pitanjima koja bi mogla imati revolucionarne posljedice po nacije širom Europe.

"Naravno da je rekao mnogo stvari tokom kampanje", rekao je holandski premijer Dick Schoof, dodajući da se sve neće pojavljivati ​​u njegovoj službenoj politici.

“Transatlantska saradnja je od najveće važnosti i za američke i za evropske interese.”

Za sada, europski lideri se nadaju da novi početak obećava jednostavnije odnose.

Rutte, koji je bio holandski premijer za vrijeme Trumpovog prvog predsjedničkog mandata kaže: "Četiri godine sam vrlo dobro radio s njim. Izuzetno je jasan šta želi. On razumije da morate da se nosite jedni s drugima da biste došli na zajedničke pozicije. I mislim da to možemo.”

I Rutte je insistirao da izazovi koje Rusija postavlja u Ukrajini pogađaju obje strane Atlantika.

“Rusija isporučuje najnoviju tehnologiju u Sjevernu Koreju u zamjenu za pomoć Sjeverne Koreje u ratu protiv Ukrajine. A to je prijetnja ne samo za europski dio NATO-a, već i za kopno SAD”, ​​rekao je on po dolasku na samit.

Tokom kampanje, Trump je rekao da bi mogao okončati rat u Ukrajini, koji je već u trećoj godini, u jednom danu. Ukrajina i mnoge njene europske pristalice strahuju da to znači mir pod uslovima koji su povoljni za ruskog predsjednika Vladimira Putina i koji uključuje predaju teritorije.

Europski saveznici u NATO-u se nadaju da će uvjeriti Trumpa da, ako pomaže u pregovorima o bilo kakvom miru, to treba učiniti sa pozicije snage, i za Ukrajinu i za SAD.

Ranije je Zelensky rekao novinarima u Budimpešti da su Europa i SAD potrebne jedna drugoj da bi ostale jake.

“Bio je to dobar, produktivan razgovor. Naravno, još ne možemo znati kakve će biti njegove konkretne akcije. Ali nadamo se da će Amerika postati jača. Ovakva Amerika treba Europi. A jaka Europa je ono što Americi treba. To je veza između saveznika koju treba cijeniti i koja se ne smije izgubiti”, rekao je.