ADVERTISEMENT

Zašto mir u Gazi izgleda udaljeniji nego ikad

Nakon diplomatskog angažmana specijalnog izaslanika SAD-a Amosa Hochsteina, mogući sporazum o prekidu vatre u Libanu je na pomolu.

Izraelski mediji izvještavaju da je izraelska vlada blizu finaliziranja uslova koji bi omogućili prestanak borbi između Izraela i Hezbolaha.

Ipak, samo nekoliko kilometara od južne granice Izraela, intenzivni sukobi i dalje traju u Gazi, gdje je broj žrtava u gotovo 14 mjeseci trajnoj izraelskoj ofanzivi sada prešao 44.000.

Dok zračni napadi nastavljaju da pogađaju teritoriju, a više od 100 talaca ostaje u rukama Hamasa, sporazum o prekidu vatre čini se još nedostižnijim.

Početkom ovog mjeseca, zvaničnici u Dohi suspendovali su napore u posredovanju između Hamasa i izraelskih zvaničnika, što neki vide kao veliki udarac postizanju mira.

Za druge, ovo je samo formalizovalo ono što je već bilo očigledno.

"Katarski premijer... rekao je još u proljeće da je prostor za pregovaranje postajao sve manji", rekao je dr Kristian Coates Ulrichsen, stručnjak za Bliski istok na Institutu Baker u Hjustonu, Teksas. On je za Euronews izjavio da "jednostavno ne postoji politička volja za postizanjem prekretnice, jednostavno nema želje za tim."

Drugi stručnjak za region bio je manje suzdržan: "Oni su to stvarno upropastili, zar ne?"

Zašto su pregovori propali?

Ulrichsen je sugerirao da je Izrael imao veliku ulogu u propasti pregovora.

"Jednostavno nema političke volje među izraelskim liderima... Postojalo je veliko nezadovoljstvo u Dohi, činjenica da su stalno pokušavali da premoste razlike i da su svaki put kada su Katarci mislili da je most premošćen, Izraelci, posebno Izraelci, postavljali nove uslove."

U augustu, izraelski mediji izvještavaju da je premijer Benjamin Netanjahu na posljednjem trenutku dodao nove uslove za mogući sporazum o razmjeni talaca.

Majkl Stivens, stručnjak za Zaliv u Kraljevskom institutu za usluge (Royal United Services Institute), koji redovno savjetuje britansku vladu, rekao je da lideri Hamasa nisu bili bezgrešni — naročito ubijeni lider Hamasa, Jahja Sinvar.

"Na kraju, Sinvar je bio prilično nepopustljiv tip", rekao je on za Euronews.

Stivens je priznao da kada je glavni posrednik, Ismail Haniyeh, ubijen u Teheranu, "to nije ostavilo Katarcima puno prostora za posredovanje."

Ulrichsen se složio, dodajući da "ubistvo Haniyeha počelo je da tera ljude da preispituju vrijednost procesa pregovaranja, kada jedna strana odluči da cilja i eliminira drugu."

Haniyeh je ubijen u eksploziji u Teheranu u julu. Njegova smrt je široko pripisana izraelskim obavještajnim službama, koje nikada nisu potvrdile svoju umiješanost.

I Ulrichsen i Stivens su se složili da Netanjahu čeka početak drugog mandata Donalda Trampa kao predsjednika, kada se očekuje da izraelski premijer ponudi smanjenje rata u Libanu u zamjenu za Trampovu podršku bilo čemu što on planira za Gazu.

Mijenjaju se okolnosti

Sa Dohom van pregovora, pažnja se sada usmjerava na druge moguće lokacije i vlade koje bi mogle preuzeti sve teži zadatak posredovanja.

Egipat je već mjesecima u toku s paralelnim pregovorima između Izraela i Hamasa od masakra 7. oktobra i "blisko sarađuje sa SAD-om i Izraelom", kaže Ulrichsen. Izgleda da Kairo nema namjeru da obustavi svoje diplomatske napore.

Egipat je nedavno predložio privremeno rješenje za sporazum o talacima i prekid vatre, a lokalni mediji citiraju visokog izraelskog zvaničnika koji je rekao da je predloženi sporazum "bliži nego ikada".

Međutim, još nije jasno šta je pozicija Hamasa, a Ulrichsen vidi Kairo kao suočen s istim problemima kao i Doha u pokušaju postizanja bilo kakvog značajnog napretka.

Izvori u Kataru su također naveli različitim medijima da su politički zvaničnici Hamasa izbačeni iz njihove kancelarije u Dohi, što i Hamas i katarska vlada negiraju. Međutim, poznato je da su lideri Hamasa preselili u Tursku, što otvara mogućnost da se pregovori nastave tamo.

Do nedavno, Izrael i Turska su imali snažne ekonomske veze: 2023. godine, Turska je bila 5. najveći partner Izraela u uvozu (€4,4 milijarde) i 10. najveći partner u izvozu (€1,5 milijardi).

Međutim, početkom ovog mjeseca populistički turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da "mi, kao Turska i njena vlada, trenutno prekidamo sve odnose s Izraelom."

Nije jasno kako će se ova politika odraziti ekonomski i politički, ali to sigurno smanjuje mogućnost da Turska preuzme ulogu posrednika.

Ostale zalivske zemlje vjerojatno će biti uključene. Ulrichsen je sugerirao za Euronews da bi saudijski prestolonasljednik Mohammed Bin Salman mogao preuzeti vođstvo, s obzirom na njegov dobar odnos sa Trampom — i njegove sve bliže veze sa Trampovim protivnicima u Iranu i Kini.

"Tokom posljednje dvije sedmice otkako je Tramp osvojio drugi mandat, Saudijci su ugostili Organizaciju islamske saradnje, nazvali situaciju [u Gazi] genocidom i sastali se s Iranom i Kinom", rekao je Ulrichsen. "Mislim da bi moglo biti da Saudijci jasno stavljaju do znanja SAD-u: 'Mi ostajemo pri svom stavu.'"

Stivens nije bio siguran da bilo koji spoljnji posrednici još uvijek imaju uticaj.

"Jednostavno ne znam da li postoji nešto o čemu treba pregovarati. Samo Benjamin Netanjahu i bilo ko ko preuzme od Jahje Sinvara znaće kako to izgleda."