Namjenska industrija u Bosni i Hercegovini u ovoj godini je ostvarila značajan rast izvoza u vrijednosti od skoro 102 miliona KM.
ADVERTISEMENT
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u deset mjeseci ove godine izvoz oružja iz BiH iznosio je 292.573.958 KM, dok je tokom 10 mjeseci prošle godine izvoz iznosio 190.785.069 KM, a najviše su se izvozile bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija.
Najznačajniji kupac oružja iz BiH su Sjedinjene Američke Države od kojih je prihodovano skoro 72 miliona KM, dok je Saudijska Arabija za proizvode bh. namjenske industrije platila oko 42 miliona KM, a Češka više od 35 miliona KM. Od zemalja regiona, najviše oružja je plasirano u Srbiju, i to u vrijednosti većoj od 20 miliona KM.
"Ovi prihodi i uspjeh namjenske industrije su rezultat povećanja vrijednosti ugovora, odnosno cijena municije i oružja na tržištu, ali je došlo i do povećanja proizvodnje", pojašnjava za Euronews.ba vojni analitičar Berko Zečević.
Berko Zečević (Izvor: Ustupljena fotografija)
On ističe i da je za većinu ovog uspjeha zaslužna namjenska industrija u Federaciji BiH, gdje se nalazi dominantan kompanija.
"Dugo u Republici Srpskoj nije bilo želje za značajnijim razvojem namjenske industrije, ali se to u posljednjih 4-5 godina mijenja. 'Tehnički remont' Bratunac je pokazao izvanredan napreda, a postoji tendencija da se u Banjaluci proizvodi municije malog kalibra, ali o tome se već godinama govori", kaže Zečević.
Sa druge strane, u Federaciji Bosne i Hercegovine radi veliki broj jakih kompanija, dodaje Zečević.
"Tu su, između ostalih, 'Pretis' Vogošća koji proizvodi municiju velikog kalibra, 'Igman' iz Konjica koji ima veliki proizvodni kapacitet za municiju malog kalibra, imate sjajne firma u Goraždu, 'Ginex', 'Pobjeda Technology', 'Pobjeda-Rudet', 'AC Unit', u Bugojnu dobro posluje 'Binas' koja proizvodi upaljače za artiljerijsku, raketnu i minobacačku municiju, granate, bombe i topovske kapisle, a tu je i TRZ Hadžići, iako su oni konstantno u nekim krizama", ističe naš sagovornik.
Federacija BiH u navedenim kompanijama, a koje nisu privatne, ima udio u vlasništvu od 51%, kaže Zečević.
"Ostalo imaju fondovi i privatna lica. Prije nekoliko godina Vlada Federacije je odlučila da dividendu koja joj pripada kao vlasniku ne uzima sebi, već ih je ostavila komanijama da ulažu u modernizaciju. Fondovi i privatna lica nisu bili spremni, jer i nemaju zakonsku obavezu da ulažu kapital u razvoj proizvodnje. Ove godine je došlo do aktiviranja stranog, odnosno američkog kapitala koji je otkupio dionice fondova i sada su u vlasništvu 'Pretisa' više od 40% i oko 30% u 'Binasu'.
To je stavilo federalno Vladu pred izazov, jer su oni spremni da ulažu novac. Vlada ne zna na koji način da pokuša omogućiti taj razvoj, a da ne izgubi kontrolni paket. Mislim da oni to trebaju da riješe u narednim mjesecima i onda mislim da nećemo gledati samo ovakva povećanja od 100 miliona izvoza, već od pola milijarde", naglasio je Zečević.
"To se može riješti kroz zakone, ugovore i slično. Ono što je najkritičnije je to što jedan značajan broj političkih subjekata želi da ima kontrolu nad tim koga će postaviti za direktore u firmama. Nakon tog ulaska stranog kapitala ne možete odrediti da neki podoban bude direktor, a potrebno je da to bude sposoban čovjek, kao i rukovodioci sektora unutar vojne industrije", zaključuje Zečević.