ADVERTISEMENT

Erol Ramadanović je talentirani bariton, solista Narodnog pozorišta Sarajeva (NPS), poznat po svom upečatljivom i snažnom glasu koji ga izdvaja na sceni.

Za Euronews BiH prisjeća se početaka i interesa za operom koji je kako kaže javio se realtivno kasno. Muzikom, potpuno drugačijeg žanra počeo se baviti pred kraj srednje škole.

Ramadanović: Za vrijeme studija na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj, i dalje sam se aktivno bavio muzikom - primarno sviranjem gitare pa tek potom pjevanjem. Nekoliko akademski obrazovanih muzičara mi je reklo da imam “materijal” koji bi se mogao oblikovati za opersko pjevanje i spletom okolnosti sam se našao na preslušavanju kod prof. Paše Gackić, koja me pitala da li bih bio zainteresovan da upišem studij pjevanja u njenoj klasi. Prihvatio sam ponudu bez mnogo razmišljanja jer sam bio zaintrigiran, te se počeo spremati za prijemni ispit, iako u tom momentu nisam znao skoro pa ništa o operi i o izazovima koje ona nosi sa sobom.

Prodana nevjesta (Izvor: Velija Hasanbegović)

Njegov doprinos u okviru opere NPS posebno je značajan, jer je u tom kontekstu, stekao je i reputaciju jednog od najcjenjenijih baritona u regiji. Kroz brojne solističke nastupe, sudjelovanje u premijerama i posvećen pristup izvedbi, postao je istaknuti član ansambla.

Euronews BiH: Studirao si na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj, koliko je vježba tjelesnih mišića pomoglu i u razvoju glasnih mišića.. Boljeg, jačeg, sigurnijeg izvođenja..

Ramadanović: Tjelovježbe itekako pomažu, naročito danas kad je moderna operska režija kondiciono mnogo zahtjevnija nego što je to bio slučaj u prošlosti. Čak i ako izuzmemo taj scenski segment, za projekciju zdravog operskog tona neophodno je imati jake donje leđne i trbušne mišiće. Naravno da odlazak u teretanu nije neophodan, inače bi svi operski pjevači bili građeni poput Arnolda Švarcenegera, ali sasvim je sigurno da fizička vježba pomaže pri nadogradnji i održavanju pjevačke kondicije.

Od Pravnika do soliste

Euronews BiH: Slijedi potom studij na Pravnom fakultetu, šta je bilo presudno da ipak prevagne odluka za muziku? Kako izgledaju prvi koraci u tom svijetu?

Ramdanović: Studij prava sam upisao iz nezamislivo banalnih razloga i sasvim je očekivano da to nije bilo održivo. Kao što sam ranije spomenuo, moji prvi koraci u muzici nisu imali nikakve veze sa ovim što danas radim. Za vrijeme prve godine studija, nastupio sam sa mojim tadašnjim bendom na motorijadi u Srebrenici, gdje smo bili predgrupa nekim iskusnijim lokalnim bendovima. To je zapravo bio moj prvi nastup u životu. Narednih nekoliko godina kasnije sam, evo, završio u jednoj potpuno drugačijoj priči.

Madam Butterfly (Izvor: Velija Hasanbegović)

Ramadanović: Giorgio Surian je osoba kojoj, pored mojih roditelja, dugujem ovo što danas imam - mogućnost da radim posao koji volim. Od njega sam naučio sve što koristim danas i zahvalan sam što još uvijek imam mogućnost da kupim znanje od njega. On mi uvijek daje najiskrenije savjete i najbrutalnije kritike. Osoba kojoj sam također neizmjerno zahvalan je Jose Van Dam. On je, od samog početka mog puta u svijet opere, bio jedan od mojih pjevačkih uzora i ogromna je čast imati priliku da učim od njega. Od obojice sam dobio gotovo iste savjete, jednostavne ali konkretne - da budem strpljiv i da radim na sebi ne obazirući se na druge.

Euronews BiH: Trenutna perspektiva opere u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim izazovima, ali i prilikama za razvoj i unaprijeđenje. Iako opera ima bogatu tradiciju, scena se suočava s problemima poput ograničenih resursa, nedostatka mladih talenata i specifičnih izazova u održavanju i modernizaciji repertoara. U tom kontekstu, važno je razmotriti šta bi trebalo za perspektivu opere u Bosni i Hercegovini, i šta bi trebalo da se uradi da se unaprijedi scena?

Ramadanović: Prije svega, neophodno je oformiti operni orkestar u Narodnom pozorištu u Sarajevu da bi se moglo razgovarati o ikakvoj budućnosti opere u BiH. Idući korak bi otvaranje radnih mjesta za soliste i hor. Ako ćemo ići korak dalje, bilo bi poželjno da se otvori barem još jedna operna kuća u državi jer trenutno postoji samo opera u Sarajevu. Činjenica je da opera kod nas nije jako popularna iz niza razloga, pa bih zato spomenuo da mi je drago što u publici vidim mnogo mladih osoba, što je vjerovatno i najvažnija stvar za njenu budućnost u BiH.

Figarov pir (Izvor: Velija Hasanbegović)

Euronews BiH: Koja uloga je omiljena i da te navodi na razmišljanje o dubokim slojevima likova i njihovim motivacijama?

Ramadnović: Omiljena uloga, koju sam dosad izveo, mi je Grof Almaviva iz Mozartove opere “Figarov pir”. Od dosadašnjih uloga, Grof je najobimnija i glumački najinteresantnija za mene jer daje jako puno mogućnosti za igranje. On je beskrupulozan, krajnje sebičan i bolesno sujetan lik, ono što smatram da ja nisam u stvarnom životu… Nadam se.

Euronews BiH: Svojim glasom, talentom i harizmom, ne samo da uljepšavaš svijet opere, već i inspiriraš mlade umjetnike da slijede tvoje stope. Kako bi opisao specifičnosti svog glasa kao baritona, i kako one utječu na izbor uloga koje izvodiš u operama?

Ramadnović: Tenori možda imaju najljepše arije, ali zato baritonima najčešće pripadaju uloge negativaca i to je ono što mi je jako privlačno. Igrati takve uloge je jako interesantno i radujem se što ću u budućnosti imati priliku imati više takvih uloga u svom repertoaru.

Figraov pir (Izvor: Velija Hasanbegović)

Euronews BiH: U petak je premijera predstave "Tvrtko, kralj bosanski". Igraš ulogu Hotjana, kraljevog savjetnika. Kako izgledaju pripreme, da li je bilo neočekivanih izazova pri tumačenju ovog historijskog lika?

Ramadanović: Hotjan, lik kojeg tumačim je lik iz romana “Ljetopis o Kralju Tvrtku”, autora Jasmina Imamovića. On je zapravo ljetopisac koji pomno prati život tadašnjeg bana i budućeg kralja. Pošto je kralj rano ostane bez oca, Hotjan na neki način nadopunjuje tu prazninu. Izazovi su uvijek prisutni i svaka uloga nosi svoju težinu. Obzirom da se radi o savremenom djelu, a prije ovog projekta nisam bio upoznat sa radom kompozitora Ammara Jažića, nisam znao šta očekivati. Međutim, pozitivno sam iznenađen i cijelo djelo mi se u konačnici jako svidjelo, te se radujem što ćemo ga izvoditi.

Tvrtko, kralj bosanski u petak na sceni NPS (Izvor: Velija Hasanbegović)

Za kraj, Ramadanović navodi da nije nimalo lako ostvariti karijeru u ovom poslu. Smatra da je teško ovdje, a u inostranstvu je još teže.

Ramadanović: Da bi se opstalo u ovom poslu, potrebno je imati debelu kožu i čelične živce prije svega. Za mene sveto trojstvo uspjeha čine - predispozicija (talent), rad i sreća, s tim da sreća procentualno nadjačava prethodno dvoje. Teško je dati univerzalni savjet baš zbog tog, po meni, presudnog faktora koji je za svakog drugačiji, ali ono što će sigurno pomoći jeste izbjegavanje poređenja sa drugim ljudima, fokus na sopstveni napredak i, naravno, strpljenje.