ADVERTISEMENT

"To je tehnička korekcija nakon oštrog rasta koji se kontinuirano nastavlja od prošlog oktobra", objašnjava analitičar Tilen Sharlah.

Može li zlato, međutim, ići niže? Sharlah očekuje blagu korekciju cijene naniže, "što ne znači i preokret trenda". Tehnički, zlato ima nivo podrške od 2.400 dolara i 2.250 dolara po unci; da li bi onda cijena mogla skočiti na rekordne tri hiljade? Prije nego što odgovorimo na to pitanje, hajde da provjerimo šta sve utiče na kretanje cijene zlata.

Zlato je manje atraktivno u sigurnijem okruženju

Zlato se smatra sigurnim utočištem tokom kriznih perioda, a aktuelno okruženje unosi određenu neizvjesnost zbog najavljenih carina novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i zbog problema evropske privrede (posebno vozača) i eskalacije tenzija u rusko-ukrajinskom ratu.

Ipak, s Bliskog istoka stižu dobre vijesti, pošto su Izrael i libanska militantna grupa Hezbolah pristali na prekid vatre, ali uz prelazni rok od 60 dana. Već od ponedjeljka, prognoza "mirnije" situacije odrazila se na finansijska tržišta, te na cijenu zlata koja je u ponedjeljak pala za 3,4 posto. Ublažavanje geopolitičkih tenzija obično ima negativan efekat po cijenu zlata, smanjujući njegovu privlačnost kao sigurnog utočišta za investitore.

"Groznica u vezi sa zlatom se malo smirila kako je dolar ojačao u odnosu na druge valute, nakon izbora novog predsjednika SAD-a, a i smjer Feda će također imati značajan uticaj u budućnosti", kaže Sharlah.

Oči investitora već su uprte u Fed, koji ima sastanak sredinom decembra. Čak 60 posto investitora očekuje da će centralna banka Amerike ponovo smanjiti ključne kamatne stope za 25 baznih poena - to su dobre vijesti za zlato.

"Niži troškovi pozajmljivanja obično pozitivno utiču na cijenu plemenitog metala, koji postaje manje privlačan investitorima kada su kamate veće i obično je poželjnije kada one padaju", objašnjava i Sharlah, a prenosi Bloomberg Adria.

Rekordnih 3.000 dolara ili možda čak i više

"Ako se nastavi globalna geopolitička neizvjesnost, ako dođe do povećane kupovine zlata od centralnih banaka zemalja koje žele da se odmaknu od američkog dolara, i ako snaga dolara oslabi, a kamate u SAD-u počnu da padaju, sve to bi moglo pozitivno da utiče na rast cijene zlata", konstatuje Danijel Delač iz InterCapitala.

Istovremeno, dodaje da opisanom scenariju naginju i globalne investicione banke. "Sva ta očekivanja se već odražavaju na sadašnju cijenu zlata."

Sharlah smatra da bi smanjenje kamatnih stopa moglo čak i da gurne cijenu zlata na novi rekordni nivo i do psihološke granice od 3.000 dolara.

"Glavni faktor rasta i dalje su kupovine centralnih banaka širom svijeta, a posebno zemalja BRIKS-a. Oni djeluju kao snažna sila i podrška daljnjem rastu cijene zlata. Ciklični bikovski trend još nije završen."

U trećem kvartalu, centralne banke su otkupile 186 tona zlata, što je za osam posto manje nego u prethodnom kvartalu i 49 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Zašto je došlo do pada? Naglo povećanje cijene zlata od marta kočilo je neke kupovine, ali i podstaklo prodaju među bankama koje taktički upravljaju svojim zlatnim rezervama, navodi se na sajtu Svjetskog savjeta za zlato.

Optimistični su i analitičari investicione banke Goldman Sachs, koji predviđaju da će cijena zlata do kraja sljedeće godine čak premašiti tri hiljade i popeti se na 3.150 dolara, piše Bloomberg.

Predviđanja ove vrste treba tumačiti s oprezom, jer se možda neće ostvariti. Takođe, prethodni rast cijena nije garancija da će se nastaviti i u budućnosti. U principu, u portfoliju malih investitora preporučuje se od pet do 10 posto izloženosti ovom plemenitom metalu.