Brod italijanske mornarice stigao je danas u albansku luku Shengjin sa osam migranata koji će tamo biti procesuirani nakon što su presretnuti u međunarodnim vodama, uprkos neriješenom sudskom sporu oko novog italijanskog plana.
ADVERTISEMENT
Ovo je drugi transfer migranata otkako su u oktobru počela sa radom dva centra za obradu migranata.
Isti brod prebacio je i prvih 16 migranata, inače iz Bangladeša i Egipta.
Četvorica su istog dana odvedena u Italiju jer su bili maloljetni ili su imali zdravstvenih problema.
Dvanaest drugih vraćeno je u Italiju tri dana kasnije, nakon odluke rimskih sudija koje su odbile njihov pritvor jer njihove zemlje porijekla - Bangladeš i Egipat - nisu bile dovoljno bezbijedne da bi bili vraćeni.
Italija je prva zemlja u Evropskoj uniji koja obrađuje zahtjeve za azil na lokacijama izvan EU.
(Izvor: AP/Vlasov Sulaj)
Pomorski brod Libra, koji osim posade može prevoziti 200 ljudi, napustio je u srijedu najjužnije italijansko ostrvo Lampeduzu sa osmoro ljudi na njemu, javljaju italijanski mediji.
Portparol italijanskog ministarstva unutrašnjih poslova Francesco Kamel potvrdio je da Libra ide ka Albaniji, ali je odbio da da bilo kakve dodatne informacije dok se operacija ne završi.
Nije rekao kada će stići, niti koliko je ljudi bilo na brodu.
Italijanski mediji izvještavaju da je od 1.200 migranata koji su stigli na Lampeduzu u protekla dva dana, samo osam odraslih muškaraca koji su putovali bez porodica ispunilo albanske kriterije skrininga, uključujući da dolaze iz zemalja za koje se smatra da su "sigurne" za repatrijaciju.
Broj ljudi koji su stigli u Italiju duž centralne mediteranske migracijske rute — uglavnom iz Bangladeša, Sirije, Tunisa i Egipta — pao je za 60 odsto u 2024. u odnosu na 2023.
Od 7. novembra, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Italije, morem je stiglo 57.767 u 2024. godini.
Sudska odluka iz Rima skratila je listu zemalja koje se po zakonu smatraju "sigurnim", što znači da Rim može vratiti migrante iz onih zemalja koje nisu dobile azil po brzoj proceduri.
Italijanski premijer Giorgia Meloni osudila je presudu rimskog suda uz poruku da zemalje poput Bangladeša i Egipta smatra nesigurnim, što znači da će praktično svim migrantima biti zabranjen pristup albanskom programu, što ga čini neizvodljivim.
(Izvor: AP/Vlasov Sulaj)
Italijanska krajnje desničarska vlada je 21. oktobra odobrila novu uredbu koja ima za cilj prevazilaženje onih pravosudnih prepreka koje su rizikovale izbacivanje iz kolosijeka kontroverznog petogodišnjeg sporazuma o migraciji sa Albanijom, koji su 2023. potpisali Meloni i njen albanski kolega Edi Rama.
Prema sporazumu, do 3.000 migranata koje italijanska obalska straža presretne u međunarodnim vodama svakog mjeseca, biće smješteno u Albaniji.
Italija je pristala da primi one migrante kojima je odobren azil, dok se onima čiji zahtjevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.
Dogovor da se stambeno zbrinjavanje tražilaca azila prepusti zemlji koja nije članica Evropske unije, koju Meloni brani kao novi model za rješavanje ilegalnih migracija, pozdravile su neke zemlje koje, poput Italije, doživljavaju visok nivo dolazaka migranata .
Grupe za ljudska prava i nevladine organizacije koje su aktivne na Mediteranu oštro su kritikovale sporazum kao opasan presedan koji je u suprotnosti s međunarodnim zakonima.