Loader
Loader
Pronađite nas

Evropa "opsjednuta" kafom: Proizvodnja porasla za 15 procenata

Pucnjava u Londonu: Muškarac zapucao na automobil u kojem su bila djeca

    Zabrinjavajući podatak: Svaka treća žena u Evropskoj uniji bila je žrtva nasilja

    Borba protiv nasilja nad ženama (Izvor: AP Photo/Markus Schreiber)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    Trećina žena u Evropskoj uniji doživjela je nasilje kod kuće, na poslu ili u javnosti, pokazuje istraživanje koje su proveli statistički ured Eurostat, Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) i Evropski institut za ravnopravnost spolova (EIGE).

    ADVERTISEMENT

    "U Evropi ima oko 229 miliona žena", rekla je Sirpa Rautio, direktorica Agencije za temeljna prava (FRA), jednog od tijela EU koje stoji iza studije, na konferenciji za novinare u Briselu.


    "Trećina njih bila je šamarana, udarana, šutirana, silovana ili im je prijećeno takvim nasiljem”, rekao je Rautio.


    "Napretka u proteklom desetljeću nema"


    Istraživanje nasilja nad ženama u Evropskoj uniji predstavljeno danas nije pokazalo napredak u proteklom desetljeću, piše njemačka novinska agencija dpa.


    Nasilje nad ženama često ostaje nevidljivo jer tek svaka četvrta žena prijavljuje incident nadležnim tijelima - policiji, socijalnoj ili zdravstvenoj službi, pokazuje istraživanje EU o rodno uvjetovanom nasilju koje se provodilo od septembra 2020. do marta 2024. 


    Anketirane su žene u dobi od 18 do 74 godine širom Evropske unije. Istraživanje obuhvata iskustva fizičkog, seksualnog i psihičkog nasilja, uključujući porodično i nepartnersko nasilje te iskustva seksualnog uznemiravanja na poslu.


    Mnoge žene ne žive u sigurnom domu


    Svaka treća žena u EU doživjela je fizičko nasilje, seksualno nasilje ili prijetnje u odrasloj dobi. Svaka šesta žena u EU bila je žrtva seksualnog nasilja, uključujući silovanja, u odrasloj dobi, prenosi Index.hr.


    Mnoge žene ne žive u sigurnom domu: svaka peta žena bila je suočena s fizičkim ili seksualnim nasiljem partnera, rođaka ili drugog člana kućanstva.


    Svaka treća žena bila je seksualno uznemiravana na poslu. Među mlađim ženama je to izraženije, odnosno dvije od pet žena doživjele su seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.


    Većina žena koje su doživjele nasilje o tome su razgovarale sa njima bliskom osobom, ali tek se svaka peta obratila zdravstvenoj ustanovi ili pružatelju socijalnih usluga, a svaka osma je prijavila incident policiji. 


    "Danas je Eurostat, u saradnji s FRA i EIGE, objavio rezultate istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju na razini EU. Statistički podaci o često skrivenom fenomenu rodno uvjetovanog nasilja temelje se na rigoroznim metodama prikupljanja podataka u članicama EU, što ovu statistiku čini pouzdanim temeljem za podizanje javne svijesti i političko djelovanje. Eurostat zahvaljuje svima koji su hrabro, sigurno i anonimno podijelili svoja iskustva s anketarima", rekla je direktorica Eurostata Mariana Kotzeva. 


    Šefica Agencije EU za temeljna prava Sirpa Rautio rekla je da "ne postoje sigurni prostori za žene, bez nasilja i uznemiravanja".


    "Još 2014. godine, s prvim istraživanjem o nasilju nad ženama u EU, FRA je otkrila u kojoj mjeri žene doživljavaju nasilje svakodnevno i posvuda. Desetljeće kasnije, nastavljamo svjedočiti istim šokantnim razinama nasilja koje pogađaju svaku treću ženu. Stope nasilja nad ženama i dalje su previsoke", upozorila je Rautio. 


    Direktorica EIGA-e Carlien Scheele naglasila je da je "nasilje nad ženama ukorijenjeno u kontroli, dominaciji i nejednakosti", ali da ima načina da se više žena ohrabi da prijave nasilje.


    "Kad se rodna perspektiva integrira u mjere prevencije, službe i tijela, tada možemo očekivati ​​da će više žena istupiti, vjerujući da će dobiti nužnu podršku. Jer svaka žena ima pravo biti sigurna - posvuda", rekla je Scheele. 


    Prema istraživanju porodičnog nasilja nad ženama najviše je u Mađarskoj, gdje se radi o 29 posto odraslih žena, te u Rumuniji (26,8 posto). Najveće stope seksualnog uznemiravanja na poslu zabilježene su u Švedskoj (55,4 posto), Finskoj (53,7 posto), Slovačkoj (53 posto) i Luksemburgu (52,9 posto), prenosi dpa.

    Možda će vam se svidjeti

    EU nakon odluke Gruzije o povlačenju iz pregovora: Stojimo uz gruzijski narod i njegov izbor za evropsku budućnost

    Izvještaj otkrio kako je EU ostala bez 100 milijardi eura

    Skoro svi sanjaju, ali zašto se neki ljudi sjećaju snova, a neki ne