Rat Rusije protiv Ukrajine, Donald Trump i loše zdravlje europske ekonomije obilježiće početak drugog mandata Ursule von der Leyen na čelu Europske komisije.
ADVERTISEMENT
Ursula von der Leyen je dobila konačno odobrenje za početak novog petogodišnjeg mandata kao predsjednica Europske komisije, koji počinje 1. decembra.
"Radujemo se početku“, izjavila je predsjednica nakon što je Europski parlament odobrio njen novi tim komesara.
"To je ključno jer je vrijeme ograničeno.“
Njena prva četiri godine u Briselu obilježena su krizama bez presedana, koje su naterale njenu izvršnu vlast da donese transformativne prijedloge, često u žurbi, koji bi inače bili nezamislivi.
Von der Leyenina praktična metoda rada značajno je unaprijedila njen politički profil i stekla joj obožavatelje, ali i protivnike.
Novi mandat na čelu Komisije suočava je sa šokovima tih istih kriza, dok se suočava s novim, velikim izazovima.
Evo šta očekivati od drugog mandata Ursule von der Leyen.
Upravljanje u ratnom stanju
Rat je definisao prvi mandat von der Leyen, a isto će biti i za njen drugi.
Novi mandat počinje u kritičnom trenutku za Ukrajinu, jer ruske trupe ostvaruju značajne dobitke na terenu, a procjenjuje se da je 11.000 sjevernokorejskih vojnika pristupilo borbama u Kursku, regiji koju Kijev djelomično zauzima.
U međuvremenu, Kina i dalje ignorira apel Evropske unije i opskrbljuje Moskvu naprednom tehnologijom koja je pod teškim sankcijama Zapada.
Von der Leyen, koja je više puta obećala da će podržati Ukrajinu „dok god bude potrebno“, morat će osigurati da vojne, finansijske i humanitarne pomoći nastavile neprekinuto stizati ratom pogođenoj zemlji, čak i nakon povratka Donalda Trumpa na vlast.
Povećanje sankcija Kremlju i zatvaranje pravnih rupa također će biti visoko na njenoj listi prioriteta.
Početkom ove godine, države članice usvojile su prijedlog Komisije za uspostavljanje plana od 50 milijardi eura, koji omogućava Briselu da pruža finansijsku pomoć Ukrajini do 2027. godine. Prošlog mjeseca usvojen je povijesni plan koji omogućava saveznicima G7 da izdaju zajam od 45 milijardi eura (50 milijardi dolara), koristeći zamrznutu imovinu Rusije kao jamstvo.
Iako oba alata unose potrebnu predvidljivost, mogli bi se pokazati nedovoljnima ako rat uzme još gori smjer i ukrajinske budžetske teškoće postanu dublje. Rusija neprestano uništava energetske sisteme i civilnu infrastrukturu, što dodatno povećava troškove.
Predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu da bi rat mogao završiti naredne godine „diplomatskim putem“, proces u kojem će von der Leyen vjerovatno imati ključnu ulogu, s obzirom na status Ukrajine kao zemlje kandidata za članstvo u EU. Pregovori o članstvu ušli bi u neistražena područja ako Rusija zadrži okupirane teritorije na istoku.
"Europska unija je najbliži partner Ukrajini. Ukrajina je sada zemlja kandidat“, rekao je David McAllister, poslanik Evropskog parlamenta i predsjednik Odbora za vanjske poslove, za Euronews.
"To također znači da će, naravno, Europska unija biti intenzivno uključena u obnovu mirne i prosperitetne Ukrajine.“
Šta očekivati: Teška pitanja i ključne odluke o budućnosti Ukrajine.
Trumpove tarife
Jedno od osnovnih ideoloških uvjerenja von der Leyen je snažna vjera u transatlantski savez. Njeni bliski odnosi s američkim predsjednikom Joeom Bidenom to potvrđuju.
Ova vjera bi uskoro mogla biti stavljena na ozbiljan test kada Donald Trump, taj promjenjivi milijarder koji gaji snažno negodovanje prema multilateralnom sistemu, vrati u Bijelu kuću i ispuni svoju prijetnju da će uvesti sveobuhvatne tarife na svu stranu robu.
SAD je najveći trgovinski partner EU: prošle godine EU je izvezla robu u vrijednosti od 502 milijarde eura i uvezla 344 milijarde, što je rezultiralo suficitom od 158 milijardi. Trump se protivi ovom neskladu i tvrdi da bi blok trebao "platiti veliku cijenu“ kao odgovornost za to.
Za EU, tarife bi došle u najgore moguće vrijeme: slaba potražnja potrošača, visoke cijene energije, stroga monetarna politika, nedostatak radne snage i nedovoljna ulaganja u nove tehnologije doveli su blok u opasnu spiralu industrijskog opadanja.
Izvoz je jedna od rijetkih opcija za kompanije da amortiziraju udarce i održavaju svoje poslovanje. Ako bi američko tržište odjednom postalo preplavljeno trgovinskim ograničenjima, uticaj bi bio neposredan i devastirajući.
Lideri EU već razmatraju mogućnost dogovora s Trumpom, apelirajući na njegove poslovne instinkte. Von der Leyen je predložila da se počnu povećavati kupovine američkog LNG-a.
Tarife Trumpa poklopile bi se s pogoršanjem trgovinskih napetosti s Pekingom, koji je burno reagirao na dodatne dažbine EU na kineske električne automobile. Europski izvoz svinjetine, rakije i mliječnih proizvoda nalazi se na meti, a moglo bi uslijediti još proizvoda.
Tokom svog prvog mandata, Komisija je opremila sebe novim pravnim alatima za zaštitu svojih ekonomskih interesa koji će joj koristiti i u drugom mandatu, kaže Bernd Lange, poslanik Europskog parlamenta i predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu.
"Moramo se nositi s dva trgovinska partnera, Sjedinjenim Državama i Kinom, koji zaista primjenjuju neke nepravedne metode. Gospodin Trump će uvesti tarife. Moramo pooštriti naše alate protiv toga i imati spremne odbrambene mjere“, rekao je Lange za Euronews.
"Na Kinu gledamo kao na hegemoniju u industrijskoj politici s puno ilegalnih subvencija. Moramo reagirati.“
Šta očekivati: Odbrambena Komisija, s nervoznim pogledom na Bijelu kuću.
Od zelenog prema čistom
Ubrzo nakon svog iznenadnog dolaska 2019. godine, von der Leyen je održala konferenciju za novinare kako bi predstavila svoj prvi ključni prijedlog: Europski zeleni plan, koji je poznato nazvala evropskim „Momenatom slijetanja na Mjesec“. Ono što je uslijedilo bila je serija dalekosežnih i ambicioznih prijedloga koji su trebali usmjeriti blok prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.
No, veliki potisak naišao je na veliku cijenu: desničarsku reakciju koju su protesti farmera dodatno podstakli. Od tada, von der Leyen je prilagodila svoju narativu prema novoj mainstream politici.
Smjernice za njen drugi mandat manje govore o Zelenom planu, a više o "Čistom industrijskom planu“, koji se očekuje da bude predstavljen u prvih 100 dana.
Također namjerava održati „strateški dijalog“ o budućnosti evropske automobilske industrije, koja trenutno prolazi kroz duboku krizu i gubi hiljade radnih mjesta.
Zanimljivo, nijedna od portfelja u njenom novom kolegiju ne sadrži riječ "zeleno“, iako naglašava da svi klimatski ciljevi moraju biti poštovani.
Još jedan "plan“ koji će von der Leyen biti zadužena ostvariti je "Novi europski plan konkurentnosti“, koji su nedavno podržali lideri u nastojanju da izliječe stagnaciju evropske ekonomije, koju je Mario Draghi opisao kao "sporu agoniju“.
Ovaj plan uključuje obećanja za otključavanje „punog potencijala“ jedinstvenog tržišta, pokretanje "revolucije pojednostavljenja“, razvoj "disruptivnih tehnologija“, poticanje "strateške energetske suverenosti“ i izgradnju "resursno učinkovitije“ ekonomije, među ostalim. Komisija će biti zadužena da ovaj ambiciozni jezik pretvori u opipljive prijedloge.
Šta očekivati: Snažan fokus na podsticanje ekonomskog rasta i smanjenje birokratskih prepreka, uz napore da se Zeleni plan održi na životu.
Kontroverzna inovacija
Kada je blok završio svoj dugo očekivani reformu za upravljanje dolaskom azilanata u maju, Brisel je možda naivno pomislio da će to biti dovoljno da se smanji temperatura razgovora i usmjere misli na implementaciju.
Međutim, bio je u krivu.
Ubrzo nakon što je reforma usvojena, sve više zemalja članica počelo je zahtijevati „inovativna rješenja“ za suzbijanje neregularne migracije. Linije su počele konvergirati oko neprovjerenih i nedovoljno detaljnih planova za premještanje dijela azilantskih procedura iznutra prema izvan EU teritorije.
Drugim riječima: outsourcing.
Von der Leyen, vrsna čitateljka političkih vjetrova, uskočila je na tu inicijativu i otvorila vrata, barem za razmatranje, ideje izgradnje pritvorskih centara u zemljama izvan EU za premještanje azilanata čiji su zahtjevi odbijeni. Nevladine organizacije odmah su osudile projekt, upozoravajući da će to dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
Predsjednica je također obećala novu legislativu koja će ubrzati deportacije, izmijeniti pojam "sigurnih trećih zemalja“, pojačati borbu protiv instrumentalizovane migracije i potpisivati više EU finansiranih dogovora s partnerskim zemljama, slijedeći model Tunisa.
"Vidjeli smo da je von der Leyen poduzela korake u pogrešnom smjeru“, kaže Juan Fernando López Aguilar, socijalistički poslanik u EP-u s dugim iskustvom u politici migracija.
"Ne postoji ništa u zakonodavstvu EU koje dopušta članicama da outsourcaju upravljanje vanjskim granicama EU na migracijske tokove ili zahtjeve za azil. Naprotiv, ono postavlja obavezujuće obveze.“
Šta očekivati: Kontroverzni planovi za suzbijanje neregularne migracije koji će testirati granice evropskog i međunarodnog prava.
Pandorina kutija
Podrška obnovi Ukrajine, jačanje odbrambenih kapaciteta, zamjena fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, promovisanje naprednih tehnologija, suočavanje s komercijalnim odmazdama, izgradnja pritvorskih kampova u dalekim zemljama, ništa od ovoga nije jeftino.
Ali, odakle će novac doći?
Ursula von der Leyen bit će ta koja će odgovoriti na ovo ključno pitanje kada otvori Pandorinu kutiju i predstavi svoj dugo očekivani prijedlog za sljedeći dugoročni budžet (2028-2034), koji bi trebao stići prije ljetne pauze.
Budžet će morati uskladiti tradicionalne stavke koje neki kapitali čuvaju (Zajednička poljoprivredna politika, kohezijski fondovi) i strateške investicije koje drugi kapitali žele prioritetno ulagati (klima, inovacije, istraživanje, odbrana), uzimajući u obzir vanjske faktore koji se ne mogu precizno izračunati (rat u Ukrajini, humanitarne krize, prirodne nepogode, migracijski tokovi, demografske promjene).
Kolosalna lista troškova ponovno će otvoriti eksplozivnu debatu o zajedničkom dugu, za koji Mario Draghi smatra da je „neophodan“ za suočavanje s mnoštvom izazova.
Von der Leyen, koja je u potpunosti podržala zajedničko zaduživanje kako bi se uspostavio fond za oporavak od COVID-a od 750 milijardi eura, do sada se suzdržavala od ovog osjetljivog pitanja, bojeći se kritike od štedljivih zemalja poput Njemačke i Nizozemske.
Međutim, ako industrijski pad EU bude nastavljen, ako ruska ekspanzionizam bude trajala, ako klimatska kriza eskalira, možda neće imati izbora nego da zauzme stranu u ovoj debati.
Šta očekivati: Žestoku borbu među zemljama članicama, uz rastuće pozive za modernizaciju budžeta i postavljanje svih EU fondova pod uvjet poštivanja vladavine prava.