ADVERTISEMENT

"Osnivanje fiktivnih trgovačkih društava, režimi odbitaka nominalnih kamata i izuzetaka prihoda iz inozemnih izvora, povlašteni porezni režim za patente i porezna mišljenja, neki su od oblika štetnih poreznih praksi koje se koriste za izbjegavanje plaćanja poreza", navodi ERS u izvještaju pod nazivom "Borba protiv štetnih poreznih režima i izbjegavanja plaćanja poreza na dobit", prenosi Jutarnji.hr.

Ako bi se, prema istom izvoru, trebala odrediti ključna poluga za izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, onda je to politika poreznog planiranja multinacionalnih kompanija koje gledaju različitosti u poreznim sistemima zemalja i "sele" poreznu obvezu tamo gdje im je povoljnije. Po tom obrascu, "multinacionalke", među ostalim, smanjuju poreznu obvezu tako što uzimaju zajmove od vlastitih kompanija u zemljama s slabijim poreznim opterećenjem, registriraju patente u zemljama poduzeća kćerki i, u konačnici, prikazuju dobit u društvima koje posluju u zemljama s nižim porezom na dobit.

Legalan biznis

Izbjegavanje plaćanja porezne obveze zakonitim metodama, napominju europski revizori, legalan je postupak onih koji su se u mogućnosti služiti tim postupcima, ali, napominju, stavlja u nepovoljan položaj one koji to nisu u mogućnosti.

"Globalizirano privredno okruženje olakšalo je upotrebu sve složenijih poslovnih modela i korporativnih struktura, čime multinacionalnim poduzećima postaje lakše premjestiti dobit preko granica i izbjegnuti oporezivanje dobiti. Porezni obveznici koji nisu u mogućnosti iskoristiti režime agresivnog poreznog planiranja ili slične mjere u konačnici moraju dati veći doprinos kako bi nadoknadili porezne prihode koji nedostaju", ističu europski revizori. Sudeći prema revizorskim navodima, jedna od poteškoća u borbi protiv štetnih poreznih režima je nemogućnost izračuna razmjera izbjegavanja plaćanja poreza zbog uključenosti EU u globalne privredne tokove.

Nema, prema istome izvoru, mnogo podataka EU-a o procjenama poreznih gubitaka uzrokovanih štetnim poreznim režimima i izbjegavanjem plaćanja poreza, a ažurirane procjene, ističe se u izvješću, nisu dostupne.

"U godišnjem izvještaju Europske komisije o oporezivanju za 2023. istaknuti su gubici prihoda od poreza na dobit uzrokovani agresivnim poreznim planiranjem i izbjegavanjem plaćanja poreza. Prema procjenama iz 2013. gubici poreznih prihoda na svjetskoj razini mogli bi iznositi do 172,7 milijardi eura (337,78 milijardi KM), od čega bi 68,2 milijardi eura (133,39 milijardi KM) moglo otpadati na Europu. U studijama o oporezivanju dobiti trgovačkih društava procjenjuje se da se razmjer koji poprimaju ukupni gubitci prihoda od poreza zbog premještanja dobiti na svjetskoj razini kreće u rasponu od 183 milijardi (357,92 milijardi KM) do 274 milijardi eura (535,90 milijardi KM)"upozorava ERS.

Nizozemski dokaz

U prilog procjeni o 100 milijardi eura "zamračenih" pri plaćanju poreza na dobit u spomenutome se izvještaju navodi nalaz nizozemske porezne uprave da je u 2022. porezni priljev u toj državi povećan za 32 milijarde eura (62,59 milijardi KM) nakon što su primijenjene porezne mjere borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza. U odnosu na 2019., prema istom izvoru, porezni odljev u Nizozemskoj smanjen je 2022. za čak 85 posto.

Jedan od izvora problema za borbu protiv poreznih utaja unutar EU, prema naglascima spomenutog izvještaka, je činjenica da svaka članica ima svoje porezni sistem a unutar sistema porezne povlastice za ulagače. Na istom tragu je i neusklađenost članica u kaznama za iste porezne prekršaje iz područja smanjivanja porezne obveze pa je tako na Kipru kazna za netransparentno poslovno izvještavanje 20.000 eura (39.117 KM), a u Nizozemskoj 900.000 eura (1,7 milijardi KM).

"Na jedinstvenom tržištu EU-a na nacionalni porezni sistem svake države članice utječu druge porezne jurisdikcije, posebno u slučajevima u kojima se u tim jurisdikcijama nude porezne olakšice u svrhu privlačenja korporacija, pojedinaca ili kapitala na državno područje obuhvaćeno predmetnom jurisdikcijom. Svaka nacionalna porezna mjera kojom se povećava konkurentnost poreznog sistema jedne zemlje u odnosu na drugu čini jedan od oblika porezne konkurencije", napominju europski revizori. Porezna konkurencija u obliku štetnih poreznih režima, dodaje se, postaje razlog za zabrinutost za EU ako vodi do neželjenih posljedica, posebno do narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu EU-a. Određeni porezni režim, zaključuje ERS, štetan je ako vodi do nepovoljnih posljedica kao što su smanjenje inozemnih poreznih osnovica ili nepravedna raspodjela poreznog opterećenja.

Međusobna saradnja

U raščlambi mjera koje EU poduzima kako bi suzbila izbjegavanje plaćanja poreza na dobit revizori podsjećaju na pripadajuće direktive, primjerice o odvraćanju od premještanja dobiti u zemlju s niskim porezima ili bez poreza te o prekograničnoj saradnji poreznih uprava, koje su članice dužne primjenjivati i na kodeks Unije o postupanju pri oporezivanju poslovanja. Pritom napominju kako su utvrdili različita tumačenja dijela direktiva kod članica Unije te da je kodeks "instrument neobvezujućeg prava".

Podsjećajući kako su članice Unije dužne pokrenuti proceduru prekograničnih izvještavanja kada posumnjaju na izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, ERS navodi kako je između 2020. i 2023. pokrenuto 53.000 takvih procedura. Gotovo polovica od spomenutog broja pokrenuta je od strane njemačkih poreznih vlasti, 14,1 posto iz Nizozemske, a 7,9 posto s Kipra. Manje od dva posto, prema istom izvoru, inicijativa za provjeru mogućeg izbjegavanja plaćanja poreza pokrenuto je iz nekih od najvećih ekonomija Unije, poput Francuske i Italije. Hrvatska je unutar veće grupe članica Unije koje sve zajedno čine manje od jedan posto pokrenutih postupaka prekograničnih izvješćivanja o plaćanju poreza na dobit.

Kao mjere smanjenja izbjegavanja plaćanja na dobit ERS, među ostalim, preporučuje potpuno usklađivanje poreznih pravila koje sprječavaju odljev poreznog prihoda, jaču saradnju između članica i jače sankcije za prekršitelje, primjerice, obveze transparentnog izvještavanja o poslovanju. Očekivano, revizori traže od Europske komisije, čiji je sastav upravo ovih dana izabran i obnovljen, jasniju i potpuniju kontrolu izvršenja direktiva za izbjegavanje plaćanja poreza.